Večernji list: 10. 06. 2002.

DOBROSLAV PARAGA, PREDSJEDNIK HSP-a 1861.

Ukamaćivanje zateznih katama na glavnicu - čisto lihvarenje

To što predsjednik Vrhovnoga suda Ivica Crnić ne poznaje Zakon o obveznim odnosima ne samo što ga ne ispričava već on time izravno ugrožava autoritet najviše sudbene vlasti u Hrvatskoj

Reagiram na članak "Obračun zateznih kamata urediti tako da više ne bude razlika", koji je objavljen u dodatku "Poslovni svijet" 29.-30. svibnja o. g.

Iz tiska je izišla knjiga "Kamate", autor koje je sadašnji predsjednik Vrhovnog suda g. Ivica Crnić. U svojem komentaru članka 3. nastavak 1. Zakona o zateznim kamatama iz 1996. godine, Crnić dopušta da se konformni obračun primjenjuje za zakašnjenje dužnika kraće od godinu dana ili i za dulja razdoblja.

Ovdje nije posrijedi nikakva akademska pravna rasprava već je posrijedi gruba pljačka kojom su proteklih desetak godina deseci i stotine tisuća poreznih dužnika, fizičkih i pravnih osoba dovedeni do stečaja i likvidacije zlonamjernom primjenom konformne metode obračuna zateznih kamata koje u nekim slučajevima za dužničke glavnice od doslovce 3000 kuna iz 1991. danas iznose preko 3,000.000 kuna.

Na primjer, na jednom lokalnom sudu u Splitsko-dalmatinskoj županiji vodi se predmet iz 1993. godine za posudbu od 150.000 njemačkih maraka, čije ove godine dospjele zatezne kamate s navedenom glavnicom iznose nevjerojatnih 1,500.000 DEM (jedan i pol milijun njemačkih maraka).

HSP-1861. obraćao se Državnom odvjetništvu RH i drugim mjerodavnim institucijama da se ta bezobzirna pljačka zaustavi, a da se oštećeni namire ili pravilnom primjenom zakona u reviziji postupaka ili da država ovu pljačku počinjenu u njeno ime preuzme kao javni dug oštećenim dužnicima. U protivnom, bit će masovna utuživanja na redovne i međunarodne sudove.

Nakon objave Crnićeve knjige nevjerojatno je ali istinito da ni predsjednik Vrhovnog suda ne zna ili ne želi znati da Zakon o obveznim odnosima u člancima 279. i 400. izričito zabranjuje ukamaćivanje dospjelih zateznih kamata na glavnicu jer je riječ o anatocizmu ili lihvarskim kamatama odnosno o gruboj pljački nad dužnicima i poreznim obveznicima RH.

Zanimljivo je, da nakon objavljenih tekstova u "Novom listu" o ovoj pljački, većoj od one u pretvorbi, "Večernji list" u svojem prilogu "Poslovni svijet" iznosi identičan primjer sa zagrebačkog Općinskog suda koji je već iznosio HSP-1861. u "Novom listu" o vraćanju petogodišnjeg duga od 150.000 DEM, te da razlika u primjeni zakonitog obračunavanja zateznih kamata i konformnog, kakvog dopušta i sudac Crnić, iznosi samo na tu jednu glavnicu više od 216.000 kuna ili otprilike 58.000 DEM.

Nepoznavanje zakona nikoga ne ispričava pa ni predsjednika Vrhovnog suda Ivicu Crnića, međutim, ovakvo ignorantsko odnošenje prema pravilnoj primjeni u tumačenju zakona dovodi do toga, a vezano uz prethodno navedeni slučaj, da je voluntarizam ovršnog odjela Općinskog suda u Zagrebu (predsjednica odjela sutkinja Dubravka Burcar) prešao u neviđenu drskost pa se u konkretnu slučaju ovih dana odustalo i od konformne i od proporcionalne metode obračuna zateznih kamata i izravno na štetu vjerovnika obračunate su kamate na glavnicu od 150.000 DEM kao kamate na neoročenu štednju, pa kamate za petogodišnji dug iznose samo 10.480,57 njemačkih maraka, što je apsolutno protupravno i golema šeta za vjerovnika, a u korist dužnika, koji mora da ima debele veze u prozvanoj ustanovi.

Dakle, s pravom se u ovom slučaju može govoriti o pravosudnoj anarhiji i bezakonju par excellance.

Nasuprot tom stravičnu gaženju pravnih normi u hrvatskom platnom prometu i pravosudnom sustavu, dužni smo istaknuti da se neke druge državne ustanove u Hrvatskoj, za razliku od ZAP-a (FINA), Porezne i Carinske uprave te sudova, pridržavaju zakonita i propisana obračuna zateznih kamata poput Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji nikada nije pljačkao svoje dužnike, već je na sve dugove primjenjivao metodu proporcionalnog obračuna zateznih kamata, što samo potvrđuje kakav je pravni i financijski kaos još na snazi, a čijem smanjenju sigurno neće pridonijeti paušalno tumačenje iz najnovije knjige predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Ivice Crnića.