Radna skupina za izradu koncepta reforme pravosuđa nije sazvana od 20. svibnja kad je s premijerom održan sastanak u Vili Prekrižje / Budući da je Račan poručio iz Washingtona da je pravosuđe prva briga nakon što se vrati u zemlji, u utorak sam ministrici poslao pismo s popisom ključnih tema za koje imam podršku sudaca Vrhovnoga suda, rekao je Crnić / Kaže da je pravosudna reforma obavljena 1990., a da sada treba govoriti o razvoju pravosuđa / Samo je sucima ukinut dodatak na staž

ZAGREB, 11. lipnja - Zaduženi za izradu koncepta pravosudne reforme, ministrica Ingrid Antičević-Marinović, Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnoga suda, Mato Arlović, potpredsjednik Sabora, i Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, nisu se sastali od 20. svibnja. Radna skupina koju je oformio premijer Ivica Račan nakon zajedničke sjednice izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti u Vili Prekrižje, nije se sastala tri tjedna. Poslije američkih poruka premijera Račana da će pravosuđe biti prvom brigom nakon njegova povratku u zemlju, Ivica Crnić odlučio je reći što misli o stanju o pravosuđu i mjerama koje valja poduzeti da se ono promijeni.

Zato se u utorak u velikoj, raspravnoj dvorani Vrhovnoga suda obratio novinarima.

»Ako je istina da je pravosuđe dežurni krivac za sve u ovoj zemlji, u koju se istinu mogu ubrojiti ovi podaci«, pitao je Crnić.

Pišući ministrici, predsjednik Vrhovnoga suda nabrojio je teme o kojima se mora razgovarati želi li se razvoj nacionalnog pravosuđa. Na prvom mjestu su financije. Crnić traži »pravosudni proračun« i aktivnu ulogu sudaca u državnom budžetu i njegovim projekcijama. Od zakonodavca, Sabora, zahtijeva jasne propise koji bi sudskoj nadležnosti povjerili samo rješavanje sukobljenih interesa, a ne i tisuće predmeta u kojima uopće nema spora.

»Zlonamjernim komentarima iz medija zamjereno nam je da smo koalicijom s Vladom i Saborom izdali postulate neovisnog i slobodnog sudstva. A s kim da suci razgovaraju o lošim propisima ili o derutnim zgradama u kojima rade«, uzvratio je Crnić kritičarima.Ministrica će u Crnićevu pismu pronaći i navode o alternativnim načinima razrješavanja sporova koji, po njemu, moraju biti brži i jeftiniji put do rješenja od onoga na sudovima kako bi ih prihvatili građani. A dok se to ne dogodi, jalove su priče o previše sudaca u odnosu na broj stanovnika, jer stanovnici žele suce kao arbitre u predmetima koje iznose pred njih. Alternativa, zapravo, uopće nije ponuđena.

»Suci u istražnim centrima kupili su novi automobil 1994. godine. Njima je, jedinim uposlenicima, nedavno ukinut dodatak na staž - zakonsko pravo koje imaju svi radnici u Hrvatskoj. Praksa Državnog sudbenog vijeća pokazuje da za nerad ili slab rad nitko od sudaca nema popust, pa su pokrenuti i brojni stegovni postupci. S kim, osim s Vladom i Saborom suci mogu voditi dijalog oko svih tih stvari«, istaknuo je Crnić.

Naglasio je da je plan »Herkules«, zakonski prijedlog Ministarstva pravosuđa usmjeren na dodatni sudački rad na starim predmetima, nerealan i financijski neostvariv. Naime, nema ni kune viška iz proračuna odakle bi se dodatni rad platio, kad nema novca ni za zapošljavanje golemih sudačkih manjkova u pojedinim sudištima. Ustvrdio je da političari imaju pravo na optimizam pa tvrditi da će zaostaci u sudačkim ormarima biti riješeni do 2004., ali da on kao predsjednik Vrhovnog suda na taj optimizam nema pravo.