Vjesnik: 14. 06. 2002.
MMF: Konzultacije Vlade i sindikata dobrodošle,ali ne smiju usporiti donošenje odluka
ZAGREB, 13. lipnja - Misija Međunarodnog monetarnog fonda koja je nedavno posjetila Hrvatsku u preliminarnim zaključcima ustvrdila je da je Vladina politika ostvarila određeni napredak, ali da za ostvarenje Vladinih srednjoročnih ciljeva usmjerenih na smanjenje broja nezaposlenih i povećanje životnih standarda putem ubrzane konvergencije EU zahtijeva veće napore.
U zaključcima MMF-a konstatira se kako Vlada za ulazak u članstvo EU krajem ovog desetljeća mora postaviti temelje za ubrzanu konvergenciju tijekom preostalog mandata na koji je izabrana.
MMF konstatira kako su cijene stabilne i deficit tekućeg računa platne bilance nizak, ali da makroekonomskoj politici u neodstatku odlučnih mjera prijete visok fiskalni deficit i rast udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu.
Izaslanici MMF-a tijekom posjeta Hrvatsskoj konstatirali su kao fiskalna situacija nije održiva uz deficit proračuna opće države od 6,6 posto BDP-a i udjel duga u BDP-u od gotovo 54
posto u 2002. godini.Istodobno, tvrdi MMF, državni rashodi od gotovo 50 posto BDP-a koncentrirani su na plaće i transfere, ted da odgođene strukturne reforme stoje na putu ostvarivanju visokih i održivih stopa gospodarskog rasta. Prijeko je potrebno, tvrde predstavnici MMF-a, potaknuti gospodarski rast pomoću kontinuirane fiskalne konsolidacije i ubrzanog provođenja reformi.
Predstavnici MMF-a konstatiraju kako su Vladine konzultacije sa socijalnim partnerima dobrodošle, ali one ne smiju usporiti donošenje odluka. Za potrebnu provedbu nekih odluka, kaže misija MMF-a, bit će potrebne godine, ali njihov početak Vlada ipak ne bi trebala odgađati.
Najvažniji cilj politike, kaže Misija MMF-a koja je posjetila Hrvatsku, ostaje smanjenje fiskalnog deficita, a njezinu održivost je potrebno ostvariti stabiliziranjem i smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u koji je povećan za 20 postotnih bodova u BDP-u od 1997. godine.
Nakon što se iscrpe privatizacijski prihodi tijekom nekoliko idućih godina temeljna dinamika duga sugerira da bi za stabilazaciju udjela duga u BDP-u bio potreban primarni deficit ne veći od 1,5 posto BDP-a.
Rashode koji sputavaju rast trebalo bi smanjiti više nego što je predviđeno da bi se stabilizirao udjel duga u BDP-u i stvorilo mjesta za smanjenje poreza, povećanje rashoda koji potiču rast i neizbježne troškove vezane uz ulazaak u EU i NATO.
Misija MMF-a u svom izvješću o Hrvatskoj konstatira, nadalje, kako je udjel mase plaća u BDP-u potrebno dalje smanjiti, a u narednom razdoblju sve je napore potrebno usmjeriti na smanjenje broja zaposlenih.
Reformu u sektoru obrane potrebno je, kaže među ostalim MMF, provesti bez daljnje odgode.
Misija MMF-a konstatira kako su subvencije i transferi ostali izrazito visoki i iznose jednu petinu bruto domaćeg proizvoda. Među preporukama MMF-a nalazi se i ona da trošak bolovanja i česta izostajanja s radnog mjesta budu smanjena tako da prvi dan bolovanja bude neplaćen.
MMF konstatira kako će zbog provedbe ambicioznog programa autoceste kapitalni rashodi snažno porasti u 2002. godini i na toj će se razini zadržati zadržati nekoliko idućih godina.
Misija MMF-a konstatira, nadalje, kako Vladin program financiranja deficita ove godine predviđa privatizacijske prihode skromnije od onih ostvarenih u prošlosti, a nji
hovo ostvarenje još nije sigurno, te bi ga trebalo ubrzati.Misija MMF-a zaključuje u svome najnovijem izvješću o Hrvatskoj da se većina gospodarskih reformi, koju Hrvatska treba provesti, nalazi izvan gospodarske domene..
Među inim MMF se zalaže za što hitniju privatizaciju hrvatskih brodogradilišta, kojima treba dati posljednju šansu za poboljšanje poslovanja, a u protivnom treba pribjeći njihovu stečaju.
Darko Markušić