Vjesnik: 17. 06. 2002.
Kad stignu nove optužnice, Haag neće dugo čekati
Opomena hrvatskoj Vladi da pitanje povratka shvati ozbiljno je i posljednje diplomatsko upozorenje da će to pitanje biti jedno od ključnih kada se bude odlučivalo o ulasku Hrvatske u NATO/ Ulazak Hrvatske u NATO mogao bi se dogoditi mnogo prije nego u Europsku uniju/ Hrvatska ne treba očekivati veću međunarodnu financijsku pomoć za povratak izbjeglica, jer se međunarodna pozornost za regiju smanjuje
ZAGREB, 16. lipnja – Međunarodna zajednica pojačava pritisak na sve zemlje bivše Jugoslavije da surađuju s Haaškim sudom. Od Hrvatske se očekuje da kada stignu nove optužnice, osumnjičenike preda Haaškome sudu.
U slučaju oklijevanja, tvrde strani diplomati, posljedice će se odraziti na međunarodnom planu, jer se Hrvatska na suradnju s Haaškim sudom obvezala u svim relevantnim svjetskim organizacijama, a ona je i sastavni dio uvjeta u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je Hrvatska potpisala s Europskom unijom.
Američka je administracija za posljednjeg Račanova posjeta Washingtonu kazala da je zasad zadovoljna hrvatskom suradnjom s Haaškim sudom.
Strani promatrači očekuju da se posljednje izjave iz redova HSLS-a, kako će se zamjenik premijera Dražen Budiša usprotiviti optužnicama, budu li ponovno rađene prema načelu zapovjedne odgovornosti, neće obistiniti, jer je riječ o načelu rada koji Haaški sud neće napustiti. Haaški je sud od Jugoslavije zatražio hitno izručenje 18 optuženih, a američka je administrac
ija već zaprijetila službenom Beogradu da će, ako ne ispuni svoje obveze prema Haagu, ponovno uvesti financijske sankcije, odnosno uskratiti financijsku pomoć.Američka i europska diplomacija suglasne su u ocjeni da proces povratka izbjeglica teče presporo. Slična ocjena tiče se povratka imovine.
SAD i EU očekuju od Hrvatske da izbjeglicama vrati njihovu imovinu, na način kako su to pokrenule bosanskohercegovačke vlasti, bez obzira na to što je teško riješiti problem onih koji su u tuđim kućama, a nemaju rj
ešenja za zamjenski smještaj. Strani diplomati smatraju povrat privatne imovine prioritetom.Posebno visoka razina suglasnosti između SAD-a i EU-a odnosi se na problem stanarskog prava. Prošle se godine zbog toga hrvatska Vlada sukobila s OESS-om, a na posljednjim je razgovorima dogovoreno da se to pitanje mora što prije riješiti. Nitko iz međunarodne zajednice ne očekuje da se stanovi moraju vratiti svima koji su to stanarsko pravo imali, pa se trenutačno razgovara o različitim modalitetima rješenja, međ
u kojima je i dugoročni najam.Rješavanje pitanja stanarskog prava, također, je dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU-a. Kao opomena hrvatskoj Vladi da pitanje povratka shvati ozbiljno je i posljednje diplomatsko upozorenje da će to pitanje biti jedno od ključnih kada se bude odlučivalo o ulasku Hrvatske u NATO.
Očekuje se, naime, da će ulazak Hrvatske u NATO biti moguć mnogo prije nego u Europsku uniju.
Kada je pak riječ o NATO-u, strani diplomati su zadovoljni što se u javnosti nije stvarala neutemeljena nada da će Hrvatska već potkraj ove godine ući u NATO, no upozorili su hrvatske političare da nema mjesta očekivanjima da će na summitu NATO-a u Pragu, biti izrijekom spomenuta Hrvatska kao novi kandidat. Dovoljna politička poruka b
it će da je NATO otvoren za daljnje proširenje.Strani diplomati napominju kako Hrvatska ne treba očekivati neku veliku međunarodnu financijsku pomoć za povratak izbjeglica, jer se međunarodna pozornost za ovu regiju smanjuje.
»Hrvatska je propustila prigodu kada je pozornost bila usmjerena ovoj regiji i oklijevala je s povratkom. Trenutačno je stanje takvo da je za povratak sve manje novca na raspolaganju«, rekao nam je jedan europski diplomat. No on je napomenuo da se neki potezi mogu učiniti i bez financijskih sredstava.
Jedan od takvih primjera je zasigurno donošenje Ustavnog zakona o pravima manjina s kojim Hrvatska oteže od 1996. godine. Nakon promjene vlasti u Hrvatskoj 2000. godine koalicijska je vlast obećavala donošenje tog zakona, međutim, tu obvezu nije ispunila do danas. Nakon nekoliko prekršenih rokova, Vlada je obećala da će se zakon donijeti do kraja ovog mjeseca.
Međunarodni čimbenici očekuju od hrvatske Vlade aktivnu regionalnu politiku, ali i pozitivniji pristup stranim ulaganjima, jer se u Hrvatskoj »još osjeća antagonizam prema stranim ulagačima «.
Za promjenu takvog stava najodgovorniji su političari na vlasti, smatraju strani diplomati. Međunarodni predstavnici očekuju od Hrvatske i daljnju suradnju sa MMF-om, što je važno zbog Svjetske banke, čiji su standardi, također, sastavni dio EU-ovih uvjeta.
Bruno Lopandić