ZAGREB – Stanje u gospodarstvu je tragično i traženje izlaza putem kresanja radničkih prava je besmisleno. O skupom radu ionako je nemoguće govoriti uz tako mali BDP od 4,5 tisuće dolara per capita, istaknuo je ekonomist Guste Santini na jučerašnjem okruglom stolu na temu »Radnička prava – prepreka reformama ili ne«, u organizaciji četiri sindikalne središnjice – Saveza samostalnih sindikata, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge sindikata i Udruge radničkih sindikata. Ova Vlada, istina, – dodao je Santini – naslijedila je užasna ograničenja no nije se o njima očitovala što je njen veliki grijeh. Nadovezujući se na kritiku Vladine radno-socijalne politike Mate Babić s Ekonomskog fakulteta je kazao kako su radnicima oduzeta i temeljna ljudska prava, a uzroke katastrofalne gospodarske situacije detektirao je u lošem modelu privatizacije koji je doveo do golemog porasta nezaposlenosti i lošoj ekonomskoj politici.

Na rast konkurentnosti i zapošljavanja utječe desetak faktora stoga ne treba rad pribiti na stup srama, a sve ostale zanemariti, mišljenje je Dražena Kalogjere. Vlasnik uspješne zagrebačke tvrtke »Elektrokontakt« Vladimir Ferdelji složio se da radnička prava nikad nisu ugrozila ekonomsku poziciju njegova poduzeća.

Približavanjem Europskoj uniji radnička prava morat će se smanjiti, no u trenutku kad je stopa nezaposlenosti 24 posto ona se ne smiju reducirati u segmentu koji osigurava kakvu – takvu sigurnost radnog mjesta, slažu se ekonomisti i malobrojni poslodavci koji su se odazvali raspravi, smatrajući kako je za najavljene restrikcije prerano, te kako se one moraju vršiti postupno u skladu sa smanjenjem nezaposlenosti i s time povezanim smanjenjem socijalnih tenzija.

Saslušavši mišljenja svojih kolega po struci potpredsjednik Vlade Slavko Linić podsjetio je kako je Vlada u prvoj polovici svog mandata uspješno pokrenula mirovinsku i zdravstvenu reformu, poboljšala kreditne uvjete, gotovo riješila problem nelikvidnosti, no kako je zbog neuspješne privatizacije u tranziciji broj umirovljenika sa 650 tisuća porastao na 1,8 milijuna, a nezaposlenima se pridružilo još 200 tisuća ljudi. Sve su to stravični proračunski deficiti koji se nisu mogli riješiti u dvije godine i rješavat će se još barem deset godina. Linić je priznao da su radnici obespravljeni, da često ne mogu ostvariti svoja zakonska prava te da nepravilnosti u privatizaciji nisu ispravljene, svalivši krivicu na neučinkovito pravosuđe.

Svoje je sugovornike optužio da su izrekli veliku neistinu kazavši da se razvojna stopa gradi na fleksibilizaciji rada. »Ona neće bitno pridonijeti gospodarskoj aktivnosti ali nam je bitna zbog 360 tisuća ugovora o djelu i 80 tisuća ugovora na određeno vrijeme. No, Vlada se stalno sukobljava s mentalitetom naviklim na sivu ekonomiju«, kazao je Linić replicirajući tako Santiniju koji je osvrnuvši se na vojsku nezaposlenih ustvrdio da je »siva ekonomija spas za Hrvatsku«. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović ustvrdio je pak kako radnička prava i konkurentno gospodarstvo uopće nisu inkopatibilni.

Čelnici sindikalnih središnjica Davor Jurić (SSSH), Boris Kunst (URSH), Krešimir Sever (NHS) i Zdenko Mučnjak (HUS) uputili su oštar protest Hrvatskoj udruzi poslodavaca koja se nije odazvala okruglom stolu. Poslodavci su se uplašili jer nemaju argumenata za stručno sučeljavanje sa sindikatima i ekonomskim stručnjacima, zaključio je Kunst. Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević telefonski je poručio da nije ni dobio poziv, premda je poziv uredno odaslan.

Nikolina MUCKO