Istupom Mate Arlovića i Ivice Račana, koji su prije tjedan dana optužili HSS i HSLS da su u suradnji s HDZ-om počeli obećavati svojim biračima davanje nepostojećeg novca iz proračuna, otvorena je najnovija runda javnih sukoba u petorki. Prividni mir trajao je tri mjeseca – od 15. ožujka, kada je formalno sanirana dosad najveća kriza koalicije, koja je značila i početak njenog tihog kraja.

Vladajuća koalicija nema ni volje, niti interesa, izdržati na vlasti do kraja mandata, iako to njezine članice brižljivo prikrivaju. Svi su izgledi da će u Hrvatskoj morati doći do prijevremenih izbora, ali oni neće biti rezultat nepremostivih sukoba ili borbe za vlast. Prerani izbori, po svemu sudeći, bit će rezultat težnje svake stranke ponaosob da već sada zauzme što bolje pozicije među biračima. Prijevremeni su izbori, očito, u interesu pet stranaka, iako one govore suprotno.

To je glavni razlog što se većina stranaka na vlasti sve više distancira od vlastite Vlade, jer ona – unatoč velikim vanjskopolitičkim rezultatima – na unutarnjem polju još nema nikakvih značajnijih uspjeha kojima bi se mogla pohvaliti građanima. Provođenje reformi i popratnih financijskih restrikcija nigdje nije bio ugodan posao, pa nije ni u Hrvatskoj. No, prijeti opasnost da će brojne reforme zapeti u ovoj, trećoj godini mandata koalicije, upravo kada najozbiljnije trebaju i započeti. Stranke na vlasti, umjesto držanja »korizmenog državnog proračuna« pod kontrolom, pokazuju želju za puštanjem slavina na sve strane.

Čak i da su vladajuće stranke discipliniranije, ministar financija Mato Crkvenac imat će golemih nevolja kako da u proračunu, bez novog vanjskog zaduživanja, podmiri mogući manjak do kraja godine. Gdje će Vlada, primjerice, naći milijardu nedostajućih kuna samo od nesuđenih poreza na umjetničke i novinarske honorare? Te prihode Banski dvori unaprijed su uračunali u prihod ovogodišnjeg proračuna, ne vjerujući da će ovih dana od njih morati odustati, jer za to nemaju dovoljne političke podrške ni u koaliciji.

Još veće nevolje mogle bi nastati kada se koncem jeseni bude donosio proračun za sljedeću godinu. Predsjednik PGS-a Nikola Ivaniš procijenio je prekjučer da će petorka pasti na prihvaćanju proračuna za 2003, te da će upravo to biti razlog za »prijevremene izbore sredinom iduće godine«. Tek treba vidjeti kako će se na stanje duhova u koaliciji odraziti i nove haške optužnice koje će u Hrvatsku stići u ranu jesen. I bez toga, koalicija se ne može dogovoriti o mnoštvu kadrovskih pitanja, pa je već tjednima blokirano imenovanje novih šefova tajnih službi i predsjednika Fonda za privatizaciju.

Glavni vjesnik predizborne atmosfere u petorki ipak je najnovija informacija o odgađanju reforme Zakona o radu do kraja godine – iako je već trebala biti provedena do travnja, a zatim je rok produžen do ljeta. Budući da je i njen zagovornik Slavko Linić, kao potpredsjednik Vlade, počeo popuštati u pogledu te reforme, očito je da i SDP, kao najjača stranka koalicije, počinje priklanjati mišljenju birača i sindikata, koji su socijaldemokratima i koaliciji pomogli u dolasku na vlast.

B. PODGORNIK