Novac je iz Srbije preko računa na Cipru i Grčkoj išao proizvođačima naoružanja u SAD, Izraelu i Rusiji, zemljama od kojih bi se očekivalo da će ozbiljnije poštivati UN-ovu zabranu

BRUXELLES, 20. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Banke nisu činile ništa loše, još manje nezakonito, poslovale su u skladu s propisima uključujući i poštivanje UN-ova embarga na prodaju oružja Srbiji, no na kraju se ispostavilo da su među dokumentima haaškog Tužiteljstva i potvrde o transferima oko 850 milijuna eura proizvođačima oružja i opreme preko grčkih i ciparskih banaka. Novac je iz Srbije preko računa na Cipru i Grčkoj išao proizvođačima naoružanja u SAD, Izraelu i Rusiji, zemljama od kojih bi se očekivalo da će ozbiljnije poštivati UN-ovu zabranu. AM General (SAD) ili Elop (Izrael) tek su neke od tvrtki koje su osvanule na popisu Tribunalovih istražitelja nakon što su financijski stručnjaci Tužiteljstva počeli hvatati konce transakcija.

Istraga je potvrdila da su transakcije obavljane klasičnim načinom prikrivanja tragova, pa su visoke uplate za naoružanje i opremu išle zaobilaznim putevima preko Bugarske, Austrije, Cipra, Švicarske ili Grčke, što se pokazalo korisnim i nadasve upotrebljivim bypassom međunarodnih sankcija.

UN-ov izvještaj o istrazi na Cipru i u Grčkoj dao je pouzdane naznake da je bilo pokušaja usporavanja istrage i prikrivanja činjenica te da je, između ostaloga, u istražnoj proceduri namjerno zaobiđena grčka Središnja banka i to u trenutku kad je iz Haga zatraženo pojašnjenje detalja i novi dokumenti.

Središnju grčku banku tada vodio Lucas Papademos, nova blistava zvijezda eurozone, od nedavno potpredsjednik Središnje europske banke. Bančin se predsjednik smatra autorom grčkog monetarnog čuda budući da je u kratko vrijeme, ne prihvaćajući kompromise i odbijajući makinacije, osigurao da Grčka brzo i efikasno ispuni sve uvjete za ulazak u eurozonu. Osoba savršeno suprotna idealu meštra podzemnih radnji. Papademos je u komentarima bio kratak, izjavivši da je Središnja banka učinila sve što se od nje tražilo, te da je nadzorna služba Banke provjeravala neke od transakcija.

Dio odgovora pružila je rasprava na zasjedanju Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta i razmjena mišljenja europarlamentaraca s Carlom del Ponte. Tužiteljica je potvrdila da je istraga pratila tragove financijskih transakcija kojima je Miloševićev režim, vještinom poslovnih ljudi , sve uz zatvaranje očiju nadležnih u Grčkoj i na Cipru, preskakao međunarodne sankcijske barijere. Del Ponte je diplomatski odbila ulaziti u detalje najčuvenijeg od svih poslovnih poteza, kupnju srpskog Telekoma od strane talijanskih i grčkih tvrtki; injekcija novca bacila je pojas za spašavanje Miloševiću.

Europarlamenarci su podsjetili da su mnoga pitanja neodgovorena, uključujući i ono tko je sve skretao istragu, izbacio iz procesa Središnju grčku banku. Grčko Ministarstvo pravosuđa Banku je jednostavno preskočilo i izravno od banaka upletenih u ovu mutnu priču zatražilo ono što interesira Haag, a tim je bankama je bilo u interesu da to Haag ne sazna. Naravno, istražiteljima Tribunala nije uspjelo doći do očekivanih podataka i kompletirati dosjee. Same se banke uključene u ovu mješavinu političkih i financijskih interesa, skrivanja i otkrivanja, kunu da nisu činile ništa nedopušteno, pogotovo kršile međunarodne zabrane. Kroz sistem se provukla sitna svotica od 850 milijuna eura a ona je ionako vrh ledenog brijega čitave ove priče u kojoj nitko nije bio čist ni u potpunosti pošten, a na kraju je »izvisila« samo istraga.