U ovom trenutku više nije sporno da će upravo stranke centra odrediti sastav buduće Vlade, pri čemu postoje tri mogućnosti: ponavljanje široke koalicije HSS-a, HNS-a sa SDP-om, zatim savez HSLS-a i HSS-a s HDZ-om ili pak velika koalicija HDZ-SDP

Koalicija DC-a, HSLS-a, HSS-a i profiliranog HDZ-a trebala bi postati budućom pobjedničkom opcijom za Hrvatsku, riječi su kojima je predsjednik Demokratskog centra Mate Granić, iza kulisa najnovije mini krize aktualne vlasti u kojoj se opasno mahalo i izvanrednim izborima, ponovno udahnuo život ideji grupiranja desnoga centra.

Politička koncepcija o savezu HSLS-a, HSS-a i DC-a koju je prošloga ljeta u javnost lansirala njegova zamjenica Vesna Škare-Ožbolt - i koju je Granić odmah nadogradio i suradnjom s reformiranim HDZ-om, a tadašnji v.d. predsjednik HSLS-a Jozo Radoš nazvao pokušajem istrošenog trgovačkog putnika da, hodajući okolo, "utrapi" svoju malu strančicu - ostala je zapamćena i po tome što prvi HSS-ovac Zlatko Tomčić, tijekom gotovo godinu dana balansiranja ovoga probnog balona nad domaćim političkim prostorom, nije protiv nje nikada i nigdje rekao ništa loše.

Osjetio je to i prekaljeni politički lisac Granić, pa je u vrijeme konačnoga Sanaderova obračuna s Ivićem Pašalićem, ali i sve češćih iskakanja HSLS-a i HSS-a iz zajedničkih koalicijskih šina - sporna mostarina na Krčkome mostu i zahtjev za objavljivanje imena korisnika menadžerskih kredita tek su vrh ledene sante disharmonije koja vlada u petorci - na politički mercato ponovno iznio svoju viziju alternativne vlasti.

- U ovome trenutku više nije sporno da će upravo stranke centra odrediti sastav buduće Vlade, no veliko je pitanje hoće li DC uopće biti potreban za formiranje jedne takve parlamentarne većine - ističe politolog sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti prof. dr. Nenad Zakošek, napominjući da je Granićeva strategija temeljena na pokušajima da se, na krilima ideje o desnome centru, zapravo formira predizborni savez desnih centrističkih stranaka, u kojemu bi onda i DC dobio svoje mjesto. Prema njegovim riječima, HDZ više nema potencijal da sam, s HIP-om, HSP-om, Merčepom ili bilo kime drugim na desnici, formira Vladu bez koaliranja s desnim centrom, pa otuda i Sanaderovo nastojanje da stranku napravi dovoljno umivenom i barem naizgled reformiranom, kako bi ona postala prihvatljiva potencijalnim partnerima HSS-u i HSLS-u, ali i europskim zemljama. Ako se HDZ do izbora dovoljno ne reformira, one će, drži Zakošek, izvršiti pritisak na Tomčića i Budišu kako bi ih ponovno približili prema SDP-u.

- Temeljno je pitanje današnjega političkog trenutka kamo zapravo spada HDZ - analizira Zakošek, ističući da je veliko pitanje dijeli li i većina koja je pobijedila na travanjskom stranačkom Saboru Sanaderovo opredjeljenje za HDZ kao stranku desnoga centra. Po većini aspekata, bez obzira na posljednji razvoj događaja, HDZ ostaje rascijepljenja stranka ne po političkoj orijentaciji, nego po kolebanju između svoje uloge kao regularne parlamentarne opozicijske snage s jedne, i stranke koja bi se oslonila na vlastite klijentelističke organizacije, u prvom redu veteranske udruge, i provociranjem izvanrednog stanja iznjedrila smjenu aktualne vlasti s druge strane, podsjeća Zakošek.

- Bilo bi zanimljivo provesti anketu među biračima HSS-a i HSLS-a o tome pokazuju li oni veće preferencije prema koaliciji njihovih stranaka s HDZ-om, ili SDP-om - drži Zakošek, napominjući da bi se određena disproporcija posebno mogla pokazati u slučaju HSLS-a. Birači ove stranke, prema svim istraživanjima provedenima na Fakultetu političkih znanosti, po svojem su političkom opredjeljenju i socijalnom backgroundu vrlo slični profilu prosječnoga glasača SDP-a.

A oni će, prema njegovu mišljenju, otvoriti put za tri hipotetske mogućnosti: ili ponavljanje široke koalicije HSS-a, HNS-a i HSLS-a sa SDP-om, ili nešto manjeg saveza HSLS-a i HSS-a s HDZ-om, ili pak sklapanje velike koalicije HDZ-SDP. Od svih, Zakošek najmanje vjeruje u ovu posljednju mogućnost, jer je ona, bez obzira na sve spekulacije koje posljednjih mjeseci kruže političkim kuloarima, krajnje neprihvatljiva kako samim biračima tih stranaka, tako i njihovim vodstvima.