Oni su, kao i većina građana BiH, svjesni da su sudska tijela u ovoj zemlji još pod snažnim utjecajem politike. Dosadašnja suđenja za ratne zločine pred bh sudovima najbolja su potvrda toga. Slučaj bliskog suradnika Firketa Abdića, Ibrahima Đedovića, koji je prije nekoilko godina uhićen u federalnom parlamentu, očit je primjer politizacije sudstva. Đedović je, naime, optužen, a potom i osuđen, za zločine u Velikoj Kladuši, iako nije postojao nijedan čvrst dokaz o njegovoj odgovornosti. Tek na pritisak međunarodne zajednice sudski proces je ponovljen, a Đedović oslobođen optužbi.

Da se ovakve situacije ne bi ponavljale i nakon što haaški sud prepusti dio svojih predmeta bh sudstvu, pobrinut će se najvjerojatnije novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown. Pravosudnu reformu, koja uključuje neutraliziranje političkog utjecaja na sudska tijela, počeo je njegov prethodnik i to tako što je povećao plaće sucima i tužiteljima, te promijenio način izbora sudaca. No, Ashdown planira otići korak dalje, utemeljio je posebni odjel za pravnu reformu, a najavljuje i odlučniji pritisak na domaće vlasti kako bi konačno profunkcionirao Sud BiH.

Ponajprije zbog opstrukcija ministara iz Republike Srpske, Vijeće ministara BiH dosad nije učinilo ništa na osiguranju prostora i novca za početak rada Suda BiH. Čak ni kritike iz Ashdownova ureda nisu dale rezultate, pa je i rok do kojega je trebao početi raditi državni sud, a to je početak sljedeće godine, postao upitan.

Zbog svega toga malo je onih u BiH koji vjeruju da bi uskoro mogao biti ostvaren plan o prebacivanju dijela predmeta s Haaškog suda na bh sudstvo.