Slobodna Dalmacija: 27. 06. 2002.

KOJI ĆE SE JOŠ HRVATSKI VOJNI I POLITIČKI DUŽNOSNICI NAĆI NA LISTI HAAŠKOG TRIBUNALA

Šest novih optužnica

Tjednik "Globus" kalkulira s imenima Ivana Jarnjaka, Mladena Markača, Željka Sačića, Ivana Čermaka, Davora Domazeta Loše i Janka Bobetka - Domazet: U ovoj politici i ovakvoj državi sve je moguće - Jarnjak: Ovakva igra s Haagom nije lutrija

Piše: Tomislav KLAUŠKI

Postoji vrlo velika vjerojatnost da će nove haaške optužnice protiv hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika stići u Hrvatsku još prije rujna ove godine. Iako službeni izvori bliski hrvatskim vlastima uporno odbijaju komentirati ove najave, evidentno je da se radi o šest optužnica protiv još neimenovanih dužnosnika. Tjednik "Globus" već u nekoliko brojeva kalkulira s imenima Ivana Jarnjaka, Mladena Markača, Željka Sačića, Ivana Čermaka, Davora Domazeta Loše i Janka Bobetka, a u najnovijem broju najavljuje da bi dvije optužnice trebale biti objavljene do kraja rujna.

Ovu informaciju nisu željeli potvrditi u Vladinu Uredu za suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, niti su je demantirali u haaškom Tužiteljstvu. Naglasili su tek da je istraga u tijeku i da će hrvatska Vlada biti o svemu pravodobno obaviještena neposredno prije njihova upućivanja u Zagreb.

Medački džep

Prema pisanju tjednika "Globus", najviše se kalkulira s optužnicama za akcije hrvatskih snaga u Medačkom džepu, zbog koje je već podignuta optužnica i protiv generala Rahima Ademija. Zbog te akcije navodno bi trebao biti optužen bivši zapovjednik Specijalne policije Mladen Markač, ali i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo te bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak. Istraga haaškog Tužiteljstva ticala se zločina hrvatskih snaga u selima Medak, Čitluk, Počitelj i Divoselo u rujnu 1993. godine. Prema nalazima Tadeusza Mazowieckog, ondašnjeg posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava, hrvatske Oružane snage arbitrarno su izvršile egzekuciju nekoliko stanovnika sela, da je predano 67 tijela, dok se očekuje predaja još 48. Sve to nalazi se u dopisu koji je Ivo Sanader kao pomoćnik ministra vanjskih poslova uputio ministarstvima unutarnjih poslova i obrane tražeći od njih što skoriju istragu o čitavom slučaju.

Sanader nije bio voljan za Slobodnu Dalmaciju šire obrazložiti činjenicu da su hrvatske vlasti znale za zločine i tražile istragu o njima, ali da svejedno nitko nije bio procesuiran.

Ivan Jarnjak za "Globus" kaže da policija nije imala pristup području oko sela Medaka i da stoga nije mogla provesti istragu. Nadležnost nad tim područjem najprije je imala Hrvatska vojska, odnosno Vojna policija, a zatim Unprofor.

Mladen Markač nalazio se na čelu Specijalne policije koja je sudjelovala u vojnoj akciji u Medačkom džepu, kao i u svim ostalim vojnim akcijama hrvatskih Oružanih snaga, ali tvrdi da su policajci samo štitili bokove brigadi pod zapovjedništvom generala Mirka Norca. Priznaje da su njegovi specijalci samo jednom upali u oružani okršaj, i to s pripadnicima srpskih snaga koji su bili likvidirani. U sam prostor Medačkog džepa Specijalna policija navodno nije ulazila, pa samim time nije imala kontakt s civilima i nije mogla sudjelovati u ubijanju civila i paležu kuća.

No, zato se prstom upire u domobransku postrojbu sastavljenu od stanovnika Gospića i okolice kojom je zapovijedao Mile Kosović. Ona se navodno na područje Medačkog džepa ubacila pod okriljem brigade kojom je zapovijedao Mirko Norac. Neki pripadnici te brigade, zajedno sa svojim zapovjednikom, sjede na optuženičkoj klupi u Rijecu, u suđenju za zločine nad srpskim civilima u Gospiću.

U vezi s Medačkim džepom, ali i zločinima nakon Oluje, kalkulira se s imenima zapovjednika Vojne policije Mate Laušića i Davora Domazeta Loše koji se nalazio na čelu Obavještajne službe. "U ovoj politici i ovakvoj državi sve je moguće", rekao nam je umirovljeni admiral Domazet, iskreno se začudivši što se njegovo ime spominje u vezi s haaškim optužnicama.

Prema nekim tvrdnjama, Domazet bi mogao biti odgovoran zato što nije izvijestio ni o kakvim zločinima hrvatskih snaga pri povlačenju iz Medaka, premda je za to bio opunomoćen od strane predsjednika Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i generala Petra Stipetića.

Demanti G.Granića

"Ne vidim zašto bi se mene teretilo zbog bilo čega. Nisam bio tada nikakav dužnosnik, sve mi je to vrlo čudno. Mislim da je sve to zbog previranja na hrvatskoj političkoj sceni, a znate da sam politički aktivan", dodao je Domazet Lošo.

Na kraju, čini se da je teško konkretno nagađati o kojim se imenima haaških osumnjičenika ovdje radi. Tjednik "Globus" već nekoliko brojeva kalkulira s istim imenima, što je doista naljutilo Ivana Jarnjaka. Nakon što je njegovo ime prvi put spomenuto u kontekstu odlaska u Haag, obratio se tadašnjem zamjeniku premijera Goranu Graniću koji je sve demantirao.

"Vrlo mi je teško bilo što komentirati, nagađa se sa svačijim imenom, pa tako i mojim", rekao nam je Jarnjak, prebacivši lopticu na hrvatsku Vladu koja jedina može komunicirati s Haagom. "Znate, ovakva igra s Haagom nije lutrija. Svaki tekst ima težinu, kao što svako spominjanje imena ima posljedice na tu osobu, njegovu obitelj i okolinu", zaključio je Jarnjak, odbivši bilo kakvo daljnje kalkuliranje o njegovoj ulozi u ratnim događajima u Hrvatskoj.