Vjesnik: 28. 06. 2002.
Ned
ostatak novca neće zaustaviti proširenje EUNa ljestvici uspješnosti svladavanja uvjeta za priključenje Europskoj uniji vodi Cipar, a Slovenija je na trećem mjestu
ZAGREB, 27. lipnja - Sastanak na vrhu Europske unije u Sevilli nije donio ništa revolucionarno; ponovno je otvoren najvažniji problem, novac, no zemlje kandidati ipak su ohrabrene nastaviti ispunjavati uvjete s popisa, kako se naglašava, jedinim kriterijem koji zemlju kvalificira za članstvo u EU.
Europska unija nalazi se pod pritiskom kako iznaći način financiranja proširenja jer se procjenjuje da će u prve tri godine proširenje Uniju stajati 40 milijardi eura. Najteže pitanje, financiranje poljoprivrede, EU ostavlja za kraj, no nada se da će zemlje kandidati prihvatiti plan po kojem će se 2004. godine isplatiti četvrtina, a pune iznose poljoprivrednih subvencija nove članice trebale bi dobiti do 2013. godine.
Sređivanje poljoprivrede u isto je vrijeme najteži zadatak za same zemlje kandidate. Manjak novca u proračunu EU-a ipak nije tako strašan, jer prema gruboj procjeni nove članice u zajedničku blagajnu trebaju uplatiti oko 15 milijardi eura, što znači da za proširenje nedostaje još 25 milijardi.
Njemački premijer Gerhard Schröder u Sevilli je jasno rekao kako se pred izbore ne smije razmetati novcem za zajedničku blagajnu EU-a. U isto vrijeme, veliki projekt proširenja ne smije biti doveden u pitanje zbog unutarnjih prepirki oko poljoprivredne politike. Njemačka argumentacija kako je upravo ona najveći »donator« u zajedničku blagajnu ostali su partneri označili kao antieuropsko ponašanje, kojim se često koristila bivša britanska premijerka Margaret Thatcher.
Traženje Njemačke da se subvencije za poljoprivredu plaćaju iz nacionalnih proračuna, umjesto iz zajedničke blagajne, nisu prihvatile Francuska i Španjolska. Osim toga, Schröderu je spomenut i podatak da je na svoje ujedinjenje Njemačka dosad potrošila oko 600 milijardi eura.
Iako stara unutareuropska njemačko-francuska osovina puca, niti novo uspostavljena, ona španjolsko-britanska nije imala puno više uspjeha. U Sevilli je glatko odbijen prijedlog da EU izabere predsjednika Europskog vijeća s mandatom od pet godina.
Najteža pitanja, poput onih o novoj podjeli ovlasti unutar EU-a i financiranju proširenja, kao i o posljednjoj rundi pregovora sa zemljama kandidatima, ostavljena su za kraj godine, za trajanja danskog predsjedanja Unijom. Svih formalnih 12 kandidata postavljeno je u pomno sastavljenu ljestvicu uspješnosti, odnosno koliko su poglavlja dosada savladali. Raspored tablice se brzo mijenja, a prema posljednjim podacima vodi Cipar. Slovenija je na trećem mjestu, Mađarska na devetom. Dvije zemlje, prema najavama, već sada nemaju nikakvih šansi za prvi krug - Rumunjska i Bugarska u usvajanju poglavlja uvjeta dobrano zaostaju za ostalim kandidatima, i gotovo je sigurno da će propustiti ulazak u EU 2004. godine.
Bruno Lopandić