Taj princip rada, dogovoren na prijelomnom sastanku petorice u subotu, primjenjen je već u četvrtak Saboru u slučaju ratifikacije Sporazuma o NE Krško, kojeg ne podržava zamjenik premijera Dražen Budiša ni klub zastupnika HSLS-a. Nakon višestanog usaglašavanja u srijedu, premijer Račan, uz suglasnost ostalih koalicijskih partnera, odlučio je Sporazum uputiti na potvrđivanje unatoč riziku da neće u Saboru imati potrebnu većinu od 76 glasova zastupnika. Prema procjenama, Račanov kabinet može računati na glasove samo četiriju koalicijskih stranka - SDP-a, HSS-a, HNS-a, LS-a, te na zastupnike malih regionalnih stranka PGS-a i SBHS-a, kao i na predstavnike manjina. To, međutim, nije dovoljno za kvalificiranu većinu, što znači da Sporazum može proći samo ako ga podrži i dio zastupnika HSLS-a, a opozicijske stranke, od HDZ-a i HSP-a do DC-a, još ranije su najavile da će biti protiv.

Činjenica da i slovenski premijer Janez Drnovšek ima problema s potvrđivanjem ugovora, koji je upravo na dnevnom redu slovenskog paralamenta, ne umanjuje dubinu političke krize u hrvatskoj koalicijskoj vlasti. Sporazum jest podijelio i slovensku Vladu i parlament, ali tamošnji komentatori upozoravaju da je Drnovšek unatoč tome osigurao podršku većine zastupnika, čak i onih tvrđih, dok osporavanja pripisuju predizbornom folkloru. U Hrvatskoj to nije slučaj jer je nepovjerenje između SDP-a i HSLS-a, dviju osovinskih stranka Vlade, nepopravljivo, a nakon odluke da se Sporazum o nukleraki unatoč HSLS-ovom protivljenju stavi na glasanje u Sabor i politički nepomirljivo.

Iako je Račan najavio da će probati skupiti većinu, posve je neizvjesno što će se dogoditi, a još manje je sigurno hoće li Budiša, ukoliko sporazum prođe, podnijeti ostavku na mjesto vicepremijera i formalno, premda ona stavarno više ne postoji, raskinuti koalciju sa SDP-om. Ako se to dogodi, Vlada vjerojatno pada, osim ako se Račan zajedno s ostalim partnerima i dijelom zastupnika HSLS-a ne odluči i formalno na manjinsku vladu.

Očito je da se dogodila repriza političke krize s početka ove godine, kada je Budiša jurišao na Banske dvore, samo što se onda borba vodila oko funkcije, a sada oko strateškog državnog pitanja - energije. Račan je tada odustao od arbitriranja paralamenta, jer iza sebe nije imao Zlatka Tomčića, za razliku od danas kada je predsjednik Sabora čvrsto uz Račana, ne zato što su ideološki bliski, nego zbog interesa reformi koje će se sada provoditi u bitno promjenjenim okolnostima.