Vjesnik: 02. 07. 2002.

Dramatičan spor SAD - UN: Neke mirovne operacije u BiH samo do četvrtka u ponoć?

Dio mirovnih operacija u BiH mogao bi biti žrtvovan u sporu Washingtona s UN-om oko prvog stalnog međunarodnog suda za ratne zločine / Ako se u zadnji tren ne nađe rješenje, stradala bi međunarodna policijska misija u BiH / Misija SFOR-a, koja potpada pod NATO, ne bi bila neposredno ugrožena, ali bi i ona osjetila posljedice spora

LONDON, 1. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Vijeće sigurnosti UN-a ima vremena samo još do četvrtka u ponoć razriješiti dramatični spor između Sjedinjenih Država i UN-a, o čijem ishodu ovisi hoće li se mirovne operacije u BiH nastaviti u sadašnjem obliku. Spor je izbio kada su Sjedinjene Države zaprijetile da će minirati nastavak međunarodne mirovne misije u BiH ukoliko njihovi vojnici ne steknu imunitet pred novim Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) u Haagu.

Prvi stalni međunarodni sud za ratne zločine koji je formalno počeo postojati u ponoć na ponedjeljak bavit će se genocidom i kršenjem ljudskih prava u svijetu. Želeći od tog suda zaštititi pripadnike svojih oružanih snaga, Amerika je od Vijeća sigurnosti UN-a zatražila da izglasa imunitet svim vojnicima angažiranim u mirovnim operacijama pod kapom UN-a. Glavni prigovor Amerikanaca novom haaškom sudu glasi da bi američki vojnici mogli postati žrtve politički motiviranih suđenja. Stav je Vijeća sigurnosti, međutim, da tzv. Rimska povelja kojom je utemeljen prvi stalni međunarodni sud za ratne zločine sadrži dovoljno mjera koje bi spriječile njegovu političku ili drugu zloporabu. Zato je Vijeće sigurnosti složno odbilo odobriti američku rezoluciju o automatskom imunitetu za vojnike u međunarodnim operacijama UN-a.

Amerikanci su u u nedjelju uzvratili udarac stavivši veto na planove o produžetku mirovnih operacija u BiH, kada je rutinski trebalo izglasati njihov produžetak za idućih pola godine. Na kraju su američki predstavnici pristali da se mandat mirovnim operacijama izvanredno produži za samo 72 sata, dakle do četvrtka u ponoć, kako bi se ostavilo još malo prostora za eventualno pronalaženje diplomatskog rješenja. Drugim riječima, UN je u ponedjeljak imao manje od tri dana da osigura budućnost svoje mirovne misije u BiH.

Valja napomenuti da američki veto ne bi automatski doveo do prekida cjelokupne međunarodne misije u BiH. No stradala bi UN-ova akcija obučavanja novih multietničkih policijskih snaga u BiH, u kojoj je trenutačno angažirano više od 1500 osoba, uključujući i 46 američkih policajaca.

No, što se tiče misije SFOR-a u BiH, NATO tvrdi da nju neposredno ne ugrožava američki veto u UN-u. Ta se misija, naime, vodi pod kapom NATO-a, a ovaj tvrdi da je mandat za nju dobio Mirovnim sporazumom iz Daytona 1995. Stabilizacijske snage za BiH (SFOR) broje 19.000 međunarodnih vojnika, među kojima je i 3100 američkih.

Moguće je, naravno, da Amerikanci povuku svoje vojnike iz SFOR-a, premda do ponedjeljka nije bilo sasvim jasno što će se dogoditi. Također nije isključeno da isto učini još poneka od dvadesetak zemalja koje su dale svoje vojnike za SFOR. Iza scene se međutim i dalje traga za diplomatskim rješenjem. Promatrači nisu previše uvjereni u sretan ishod. BBC-jev dopisnik iz UN-a komentira, primjerice, kako postoje slabi znaci da će razgovori bilo što riješiti, osim što će pribaviti još malo vremena da se aranžira povlačenje iz Bosne.

S druge strane, iskoristivši svoje pravo veta, Amerika je svejedno nastavila pregovarati, što možda upućuje na njenu spremnost da traga za rješenjem. Američki državni tajnik Colin Powell i nacionalna savjetnica za sigurnost Condoleezza Rice vodili su tijekom vikenda na visokoj razini pregovore o razrješenju bosanske situacije, tvrde američki dužnosnici.

Pobornici novog stalnog međunarodnog suda za ratne zločine zgranuti su nad američkom akcijom koja bi se mogla nepovoljno odraziti na još 14 drugih mirovnih misija u svijetu - kada u Vijeću sigurnosti bude trebalo obnoviti njihov mandat. »Povijest će, vjerujem, zabilježiti akcije američke administracije predsjednika Georgea W. Busha na miniranju mirovne operacije UN-a i Međunarodnog kaznenog suda, kao jednu od najsramnijih i najnižih točaka u američkom svjetskom vodstvu«, izjavio je William Pace, šef Međunarodne koalicije za Kazneni sud koja okuplja više od 1000 organizacija što podupiru uspostavljanje stalnog tribunala za ratne zločine.

Sjedinjene Države protive se i samom postojanju stalnog međunarodnog suda za ratne zločine: »Nećemo tražiti (od američkih vojnika) da prihvate dodatni rizik politiziranih suđenja pred sudom čiju jurisdikciju nad našim ljudima vlada Sjedinjenih Država ne prihvaća«, izjavio je američki veleposlanik u UN-u, John Negroponte. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan apelirao je na Vijeće sigurnosti da pojača napore radi postizanja rješenja, rekavši: »Svijet sebi ne može dopustiti situaciju da je Vijeće sigurnosti duboko podijeljeno oko tako važnog pitanja koje bi moglo imati implikacije po sve mirovne operacije.«

Reakcije osude američke odluke dolaze iz mnogih europskih država, a Jacques Klein u BiH izjavljuje kako se intenzivno traži kompromisno rješenje.

Jasna Zanić Nardini