Slobodna Dalmacija: 09. 07. 2002.
TVRDNJE DA ĆE SE U OPTUŽNICI PROTIV MILOŠEVIĆA DOKAZIVATI SAMO NAJTEŽI ZLOČINI PROTIV BOŠNJAKA IZAZVALE OGORČENJE
Za genocid nad Hrvatima Haag nema - vremena!?
Miljenko Brkić: Nedopustivo je da se dokazivanje genocida počinjenom u BiH ograniči samo na progon Bošnjaka zbog, kako se u dokumentu navodi, ograničenja vremena za izvođenje dokaza - Biskup Pero Sudar: Očekivao sam više osjećaja za pravednost i pošteniji odnos
SARAJEVO — Tvrdnja da tužiteljstvo Haaškog tribunala neće dokazivati kako su srpske snage u BiH počinile genocid nad bosnakohercegovačkim Hrvatima izazvala je ogorčenje. Naime, iz Haaga je stigla potvrda da će navodi o genocidu biti dokazivani samo za slučajeve progona i ubijanja Bošnjaka.
Tužiteljstvo Haaškoga tribunala neće dokazivati da su srpske snage u Bosni i Hercegovini počinile genocid nad Hrvatima, kako je navedeno u optužnici protiv bivšeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića. Po riječima zamjenika glavnog tužitelja Tribunala Grahama Blewitta, postoje dokazi o genocidu nad Hrvatima iz BiH, ali su oni nedovoljni.
Dokaze o počinjenim zločinima genocida Tužiteljstvo će izvoditi na primjeru sedam općina u BiH za koje se navodi da su najdrastičniji primjer namjere za uništenje dijela bošnjačkog pučanstva ili njihovih najistaknutijih predstavnika.
Prema mišljenju Tribunala najzorniji primjeri koji o tome svjedoče su događaji vezani za općine Brčko, Prijedor, Kotor-Varoš, Ključ, Bosanski-Novi i posebice Srebrenica. Tužiteljstvo ovakvu odluku obrazlaže činjenicom da je potrebno vrijeme za izvođenje dokaza ograničeno.
Prve reakcije na dokument iz Haaga stigle su od čelnika Hrvatske narodne zajednice (HNZ) Miljenka Brkića. Brkić drži nedopustivim da se izvođenje dokaza o genocidu počinjenom u BiH ograniči samo na ubijanje i progon Bošnjaka zbog, kako se u dokumentu navodi, ograničenja vremena za izvođenje dokaza.
— Ovo otvara prostor onima koji tvrde da Haaški kazneni sud umanjuje ratna stradanja dijela stanovnika BiH, i koji zastupaju tezu da načela po kojima Sud u Haagu radi, ne bi bila primjenjivana da su u pitanju politički utjecajnije nacije, tvrdi Brkić.
Sličnog mišljenja je i lider Republikanaca Stjepan Kljujić. On u potpunosti podržava stajališta Miljenka Brkića, no Kljujić drži da je veći problem što o tome misle oni koji zastupaju trenutno interese Hrvata u vlasti BiH. To su prema njegovim riječima u prvom redu član predsjedništva BiH Jozo Križanović, potpredsjednik SDP-a Ivo Komšić te predsjednik Federacije BiH Karlo Filipović.
Ipak Kljujić smatra da probleme u BiH mogu riješiti samo domaći ljudi, a ne stranci, konkretno se to odnosi na Grahama Blewitta, zamjenika glavnog tužitelja Haaškog tribunala, koji će ovakvom odlukom BiH više odmoći nego pomoći.
- Svi zločinci se moraju izvesti pred sud bez obzira iz kojeg naroda potječu, jer na taj način skida se hipoteka krivnje s cijelog naroda, kazao je Stjepan Kljujić.
Na nepravde koje dolaze iz Haaga ni predstavnike Katoličke crkve u BiH ne ostavljaju ravnodušnim. Pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar o tome kaže:
- Poznato mi je da ni na Zapadu nije sve med i mlijeko, ali ipak sam očekivao više osjećaja za pravednost i pošteniji odnos prema osjetljivim pitanjima i poslovima koje su na sebe preuzeli. Svi znamo da nema savršene pravde. Ali isto tako znamo da ni savršena nepravda nema izgleda na dulje staze. Daytonska podjela BiH je više od savršene nepravde. Za prostor s kojeg su Srbi silom protjerali ostala dva naroda, Zapad ih je nagradio davanjem države, kaže biskup Sudar.
Zlatko TULIĆ