Globus: 12. 07. 2002.

Globusovi urednici razgovarali su u utorak, 9. srpnja, popodne s premijerom u ostavci Ivicom Račanom o formiranju nove Vlade i njezinim izgledima za opstanak te o mogućim prijevremenim izborima

HRVATSKA PRED IZBORIMA?

RAČAN: Ne mislim da Vlada može opstati na temelju 84 glasa kojima sad raspolažemo

Napisao: Davor Butković

Ne, ja doista ne želim braniti mjesto predsjednika Vlade po svaku cijenu rekao nam je u utorak kasno popodne premijer u ostavci Ivica Račan.

S Račanom smo telefonski razgovarali za vrijeme njegova uobičajenog ručka u podrumskom restoranu Vladine palače na Markovu trgu.

Bivši i budući premijer govorio je gotovo posve opušteno, zastajkivao je između zalogaja, te se doimao mnogo bolje raspoložen nego prije tjedan dana, kad smo s njim razgovarali neposredno uoči odluke o padu Vlade.

"Prirodno je da ja želim da nova Vlada bude što trajnija, da ne dođe do prijevremenih izbora. To jest jedna od mojih glavnih ambicija. Međutim, ja definitivno više neću biti tolerantan, kao što sam bio u protekle dvije i pol godine. Ako moji partneri ne žele prihvatiti moj decidirani stav o uvjetima preživljavanja i djelovanja nove Vlade, zna se što slijedi", kazao nam je Ivica Račan.

UVJETI

"Sve ovo ne znači da sam pesimist. Ja pretpostavljam da bi nova Vlada doista mogla trajati, ali pod određenim uvjetima, koji podrazumijevaju promjene i u sadržaju i u stilu rada Vlade. Meni se, zapravo, čini da se mnogi na hrvatskoj političkoj pozornici pribojavaju da bi nova Vlada mogla biti uspješnija od prethodne, da bi ona mogla biti mnogo uspješnija nego što bi to neki ljudi željeli", ustvrdio je Račan, te završio s ovom konstatacijom: "Prijevremeni izbori ovise o situaciji u kojoj će se Vlada naći, i o potpori njezinu političkom programu. Naravno, ja nisam naivan, i ne mislim da Vlada može opstati na temelju 84 glasa kojima sad raspolažemo. Ti glasovi, sami po sebi, ne jamče stabilnost nove Vlade", završio je kratki razgovor s Globusovim urednicima predsjednik Vlade u ostavci Ivica Račan.

"RELATIVNO VJEROJATNI" IZBORI

S Račanom, naravno, nismo razgovarali o spekulacijama o novim članovima Vlade, kao ni o eventualnom smanjenju broja ministarstava, jer premijer u ovoj fazi pregovora o sastavu nove Vlade o takvim pitanjima uopće ne želi govoriti.

Međutim, u krugovima bliskim državnom vrhu govori se kako je Ivica Račan nezadovoljan činjenicom da, po svemu sudeći, neće biti kadar provesti ozbiljnije kadrovske i organizacijske promjene u Vladi.

U državnom se vrhu također smatra da su izbori "relativno vjerojatni", osim ako nova Vlada ne dobije bitno širu potporu od one koja joj je dosad obećana i značajno stabilnije zaleđe od 84 glasa, kojima raspolaže novi Račanov kabinet.

Situacija u najužem državnom vrhu može se, dakle, opisati ovim riječima: nitko ne želi izbore, ali su sve ozbiljnije stranke i glavni protagonisti hrvatske državne politike spremni za izbore.

U vodstvu SDP-a smatra se, dapače, da jesenski izbori (riječ je o terminima potkraj rujna i početkom listopada, o kojima je Račan govorio u prošlom broju Globusa) apsolutno odgovaraju toj stranci, kojoj je rejting u posljednjih nekoliko tjedana počeo rasti, dok rejting svih drugih koalicijskih stranaka (osim HSS-a) kontinuirano pada.

Ovdje valja podsjetiti da je čak i najveći ideološki protivnik SDP-a, šef HIP-a dr. Miroslav Tuđman, još prije nekoliko tjedana bio upozorio kako bi izbori ove jeseni, nakon očekivano uspješne turističke sezone, koristili samo SDP-u, koji bi mogao ponovno osvojiti vlast ako se izbori održe dovoljno rano.

KOALICIJA SDP-HDZ

Vrlo jednostavna analiza rejtinga političkih stranaka u Hrvatskoj, i to u istraživanjima niza neovisnih agencija, od Pulsa pa do Globusove sociologinje Snježane Beroš, pokazuje jednu sasvim jasnu činjenicu, koja sve političke čelnike u Hrvatskoj čini krajnje frustriranim.

Naime, posve matematički govoreći, u Hrvatskoj je poslije novih parlamentarnih izbora nemoguće sastaviti stabilnu, većinsku Vladu bez koalicije dviju glavnih stranaka, SDP-a i HDZ-a.

Po svim recentnim istraživanjima, HDZ dobiva 23 do 25 posto glasova. Njegovi poželjni koalicijski partneri, HSLS i HSS, dobivaju 5 do 10 posto glasova. S obzirom na realnu trenutnu nepopulamost HSLS-a, posve je neizvjesno hoće li ta stranka u značajnijoj mjeri prijeći izborni prag, kao što je jednako neizvjesno hoće li HSS, koji se ovih dana usko povezao sa SDP-om, na bilo koji način željeti koalirati s HDZ-om.

S druge strane, SDP zasad, po istraživanjima, ne može dobiti više od dvadeset posto glasova, niti može računati na bilo kojeg većeg koalicijskog parmera (IDS i LS, kao i regionalne stranke, u odnosima velikih brojeva nemaju osobito značenje, dok HNS, također mala stranka, čiji čelnici samo misle da može postati velika, zbog čitavog niza razloga neće prerasti u strateškog partnera SDP-a).

Ova izborna matematika upozorava na vrlo značajnu, u našoj politici još i danas sakrosanktnu, činjenicu. Nova stabilna hrvatska Vlada može se sastaviti gotovo samo na temelju koalicije SDP-a i HDZ-a, koliko god čelnici i jedne i druge vodeće hrvatske stranke javno odbijaju i samu pomisao o takvoj koaliciji.

APSURDNI IZBOR

Hrvatska je danas pred, naizgled, apsurdnim izborom.

Jedan je da Ivica Račan pokuša održati svoju novu Vladu, s minimalnom većinom, još godinu i pol dana. Problem te opcije jest u činjenici daje gotovo nemoguće sustavno donositi važne političke odluke bez stabilne većine u parlamentu.

Drugo je rješenje raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, koji bi mogli dovesti do koaliranja SDP-a i HDZ-a, za što još ni jedna od te dvije stranke nije ideološki, ni psihološki, spremna.

Pad prve Račanove Vlade stvorio je Hrvatskoj mnogo više problema nego što su protagonisti tog događaja uopće pomišljali.

Novi izbori možda jesu najbolje rješenje, ali ni oni ne jamče bilo kakvu političku stabilnost.