Vjesnik: 12. 07. 2002.
Hartmann: Haag neće Hrvatskoj prepustiti ni jedan sudski proces
Za razliku od BiH, gdje smo neke slučajeve ratnih zločina počinjenih na lokalnoj razini voljni prepustiti domaćem pravosuđu, u Hrvatskoj i u Srbiji haaške slučajeve nećemo vraćati, kaže Florence Hartmann, glasnogovornica glavne haaške tužiteljice
ZAGREB, 11. srpnja – Iako je američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper u srijedu u Zagrebu izjavio da će SAD pomoći Hrvatskoj u osposobljavanju pravosuđa zbog tzv. izlazne strategije Haaškog suda i preuzimanju suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, haaško je tužiteljstvo u četvrtak ustvrdilo da ni jedan slučaj koji obrađuje ne namjerava prepustiti Hrvatskoj.
Florence Hartmann, glasnogovornica glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, izjavila je za Vjesnik kako ne vidi da bi se bilo koji slučaj iz Haaga mogao prebaciti u Hrvatsku. »Kad je riječ o optužnicama za hrvatske građane osumnjičene za ratne zločine, trenutno ne vidim ni jednu za koju bi se suđenje moglo obaviti u Hrvatskoj. Sve se optužnice tiču visokorangiranih osoba. Za razliku od BiH, gdje smo neke slučajeve ratnih zločina počinjenih na lokalnoj razini voljni prepustiti domaćem pravosuđu, u Hrvatskoj i u Srbiji haaške slučajeve nećemo vraćati«, izjavila je Hartmann.
Glasnogovornica je dodala da je američka inicijativa za svaku pohvalu, jer je Hrvatskoj potrebno jačanje pravosudnog sustava, bez obzira na prioritete haaškog tužiteljstva. »Hrvatska treba reformama ojačati pravosuđe jer će sasvim sigurno biti sudskih procesa vezanih uz ratne zločine kojima se mi nećemo baviti. Nije riječ ni o kakvoj diskriminaciji. Slučajevi u Hrvatskoj i Srbiji jednostavno su takvoga profila«, naglasila je Hartmann.
U haaškom tužiteljstvu naglašavaju da je Hrvatskoj učinjen ustupak prepuštanjem »slučaja Gospić« hrvatskom pravosuđu. Iako nemaju stručnjake u Hrvatskoj, u Tužiteljstvu naglašavaju kako se primjećuje da u nekoliko postojećih sudskih procesa (Norac, Lora, Pakračka poljana) ima problema i manjkavosti i da postoje određeni pritisci na te procese.
Potpredsjednik hrvatske vlade u ostavci Goran Granić je nakon razgovora s Prosperom naglasio da je najveći problem hrvatskog pravosuđa problem vjerodostojnosti. »Važno je da pravosuđe funkcionira pravično i bez političkog utjecaja. Naš pravosudni sustav sad polaže taj ispit, a to je ključno radi preusmjeravanja slučajeva«, rekao je Granić.
Veleposlanik Prosper je u Zagrebu ustvrdio da SAD vidi Hrvatsku kao partnera s kojim će, ruku pod ruku, preusmjeravati procese iz Haaga u Hrvatsku. U haaškom tužiteljstvu neslužbeno naglašavaju da te izjave ne pomažu radu suda, »jer ni SAD niti neka druga država ne mogu odlučivati koje će slučajeve Haaški sud vratiti domaćem pravosuđu«.
Iako se uvelike nagađa o novim optužnicama za Hrvatsku, u Haagu takva nagađanja ne žele komentirati. Izjavu Gorana Granića kako želi da nove optužnice, ako do njih dođe, budu sastavljene bez ikakvih političkih utjecaja, u Haagu ne prihvaćaju, smatrajući da su takve tvrdnje dio političkih manevara u Hrvatskoj. Nove optužnice za hrvatske građane osumnjičene za ratne zločine, budu li podignute, bit će iznimno kvalitetno napravljene, naveli su nam izvori u Haagu.
Politički i diplomatski krugovi već neko vrijeme nagađaju da bi Hrvatska uskoro (najvjerojatnije najesen) mogla očekivati nove optužnice. Glasine nisu ujednačene i kreću se u rasponu od dvije do četiri optužnice za visokorangirane, navodno bivše, hrvatske dužnosnike. Najava podizanja novih haaških optužnica u posljednje je dvije godine uvijek bila razlogom nestabilnosti koalicijske vlade u Hrvatskoj.
Bruno Lopandić