ZAGREB, 11. srpnja - U prvih šest mjeseci ove godine u Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu stiglo je više tužbi iz Hrvatske nego u prošle tri godine. U razdoblju od 1999. do 2001. godine ukupno je iz Hrvatske podneseno 307 tužbi, dok ih je, prema podacima Ureda zastupnika hrvatske Vlade, pred Europskim sudom za ljudska prava u prvih šest mjeseci ove godine oko 360.

Očito je da se Hrvati najčešće žale zbog sporosti domaćeg pravosuđa. Na jesen se može očekivati ubrzano rješavanje »kloniranih slučajeva«. Riječ je o slučajevima koji su sadržajem slični nekom već riješenom slučaju, pa se rade po određenom obrascu. Također se može očekivati da će taj sud zaprimati manje tužbi iz Hrvatske. Naime, tužbe predane nakon usvajanja Ustavnog zakona o Ustavnom sudu vjerojatno će biti vraćene domaćem pravosuđu. Tužitelji će morati iscrpsti sva domaća pravna sredstva kada je riječ o trajanju postupka. Europski sud će motriti kako i kojom brzinom Ustavni sud rješava tužbe koje se odnose na predugačko trajanje sudskih postupaka. Bude li ocjena provedbe pozitivna, bit će to važan korak naprijed prema uspostavi pravne države. No, preusmjeravanje tužbi prema Ustavnom sudu moglo bi rezultirati zatrpavanjem tog suda novim tužbama.

Hrvatske vlasti, barem je takva dosadašnja praksa, dosta brzo reagiraju na presude tog suda. Naime, svaka presuda protiv neke države ima utjecaja na zakonodavstvo i pravosuđe te države. Primjerice, u nedavnom slučaju »Kutić protiv Republike Hrvatske« sporost pravosuđa utvrđena je kao posljedica nepostojanja pravnog propisa kojim bi se regulirala naknada štete uzrokovane ratom, terorističkim činom ili demonstracijama. Takav propis svojedobno je postojao (brisani čl. 180 Zakona o obveznim odnosima), a sada će takva odredba biti vraćena u hrvatske zakone.

Hrvatska je zasad izgubila devet sporova u Strasbourgu. Usporedbe radi, Italija je u samo jednom danu, 28. veljače, izgubila 133 spora. Sve zbog povrede članka 6.1. Konvencije.

Tihomir Ponoš