Vjesnik: 13. 07. 2002.
Sud koji počne sudi do kraja
Haaški sud nije osnovan da bi nacionalnim sudovima diktirao propise koje će primijeniti u suđenjima za ratne zločine, tumači Vjesnikov izvor / Vladini izvori, zaduženi za odnose s međunarodnim sudom u Haagu, tvrde: Proces započet pred haaškim ili nacionalnim sudištem tamo će se i dovršiti
ZAGREB, 12. srpnja – Izjava Vjesniku glasnogovornice haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann da »Haaški sud neće Hrvatskoj prepustiti ni jedan sudski proces« ima i svoje naličje. »Ni za jedno suđenje za ratne zločine koje se vodi u Hrvatskoj Haaški sud nije zainteresiran niti postoje okolnosti pod kojima bi se izuzela nadležnost nacionalnog suda«, tvrdi visoki vladin dužnosnik zadužen za odnos
e Hrvatske i Haaga.S hrvatske strane ocjenjuju da je dosad bilo previše mistifikacije u vezi s odnosom međunarodnog i nacionalnog suda i određivanja njihovih ovlasti.
»Haaški sud i nije osnovan da bi na bilo koji način nacionalnim sudovima diktirao propise koje će primijeniti u suđenjima za ratne zločine. Sasvim otvoreno, Haag je osnovan da kazni vođe i inspiratore užasa koji su obilježili devedesete na ovim prostorima. Zato je u Haagu Slobodan Milošević, zato se od zemalja uključenih u te sukobe traže izr
učenja vojnih osoba koje su utjecale na razvoj rata i veličinu počinjenih zločina. Odatle i pravni razlozi za zapovjednu odgovornost kao temelj eventualne kazne«, tumači Vjesnikov izvor.Međunarodna zajednica pomno prati suđenja u Splitu, Rijeci i Zagrebu. Ali, zadaća promatrača u sudnicama nije procjenjivanje zahtijeva li suđenje osmorici bivših vojnih policajaca u Splitu, Oreškoviću i Norcu u Rijeci i pripadnicima tzv. Merčepove bojne prebacivanje u Haag. Oni samo prate ta suđenja u sklopu šireg pravosudn
og monitoringa.Na temelju njihovih dojava, na primjer, Carla del Ponte je nedavno pohvalila riječku sutkinju Iku Šarić zbog vrhunskog vođenja spora protiv Oreškovića i Norca.
Odatle i zaključak američkog veleposlanika za pitanja ratnih zločina Pierrea Richarda Prospera o spremnosti SAD da pomogne hrvatskom pravosuđu u osposobljavanju za suđenja ratnim zločincima.
Naravno, te dojave nisu uvijek najpreciznije pa je moguće da Prosper poveže pomoć i Haag, što je Florence Hartmann odmah demantirala.
»Odnosi Hrvatske i Haaga trenutno su vrlo precizno uređeni. Nikakvih primjedbi na pravnu stranu tih odnosa nema. Što se tiče odbjeglog generala Gotovine, on je svrstan u politička pitanja i s djelovanjem Ureda za odnose s Haagom nema nikakve veze«, doznaje Vjesnik iz krugova bliskih spomenutom Uredu.
Isti krugovi tvrde i da su optužnice, koje se navodno spremaju u Haagu, najčešće tema dnevnih spekulacija.
»Procedura je jasna i dosad redovno primjenjivana. Omotnice s dokumentima stižu na adresu Ureda, otvaraju se i šalju Goranu Graniću, potpredsjedniku Vlade i čovjeku zaduženom za odnose s Haagom. Samo je on ovlašten, prema svojoj procjeni, obavijestiti javnost o sadržaju tih dokumenata i imenima s optužnica«, tvrde upućeni.
No, kako se dosad nekoliko puta pokazalo da kuloari brže reagiraju od službenih tijela, i to točno, moguća su i nagađanja o namjernom ili nemarnom postupanju s tim dokumentima. Informacije iscure, lansiraju se u javnost pa njihova službena objava zapravo stiže na već formirano raspoloženje hrvatske političke i opće javnosti.
Koliko je Vjesnik uspio doznati iz strogo zatvorenih izvora, trenutni je posao Ureda sudjelovati u pripremi dijela jesenskog suđenja Miloševiću, kad će se obrađivati njegova uloga u zločinima počinjenim u Hrvatskoj.
Istodobno, Ured nema nikakve veze s kontrolom boravkom generala Rahima Ademija, koji u svojoj obiteljskoj kući čeka početak suđenja u Haagu. Zanimljivo, svih prošlih mjeseci ni jedan službenik Međunarodnog suda nije kontrolirao pridržava li se Ademi pravila pod kojima je pušten iz haaškog pritvora. »General se svakoga tjedna javlja u policijsku postaju. I to je sva kontrola«, kaže Ademijev odvjetnik Čedo Prodanović.
Vlado Rajić