Vjesnik: 16. 07. 2002.

Nemijenjanje granica ključno je za odnose triju država i svih zemalja u regiji

Predsjednici Republike Hrvatske i SRJ te članovi Predsjedništva BiH potpisali su zajedničku izjavu/ Belkić: U odnosima triju zemalja vidljiv je napredak, no još uvijek postoje brojni otvoreni problemi koje treba rješavati prema europskim načelima/ Mesić: Ruše se iluzije da se može stvarati »Velika Hrvatska« ili »Velika Srbija« na račun BiH/ Koštunica: Važno je biti privržen načelu nepovredivosti granica, ali i njihovoj otvorenosti za komunikacije

SARAJEVO, 15. srpnja - Predsjednici Republike Hrvatske i SRJ, Stjepan Mesić i Vojislav Koštunica, te članovi Predsjedništva BiH Beriz Belkić, Jozo Križanović i Živko Radišić, potpisali su u ponedjeljak u sarajevskoj rezidenciji Konak zajedničku izjavu kojom se, između ostaloga, izražava privrženost nemijenjanju granica što je ključno za odnose triju država te svih zemalja u regiji.

Skup u Sarajevu započeo je odvojenim susretom šefova država, koji je trajao 45 minuta, nakon čega su im se pridružili ostali članovi izaslanstava.

Središnje teme razgovora bile su trenutačna politička situacija i odnosi triju zemalja, povratak izbjeglica i raseljenih osoba, regionalne integracije i inicijative, uključujući one nevladinih organizacija te liberalizacija viznog režima i omogućavanje slobodnijeg protoka ljudi, roba i kapitala.

Šefovi triju država podržali su napore i suradnju državnih povjerenstava u procesu pronalaženja i identifikacije nestalih osoba, a postignuta je i suglasnost o suradnji u borbi protiv organiziranoga kriminala i terorizma, izgradnji tržišta po europskim standardima, razvoju ekonomske suradnje triju zemalja te o potrebi liberalizacije viznoga režima. Bilo je riječi i inicijativi za uspostavu stalnoga koordinacijskog tijela sa sjedištem u Sarajevu te o zajedničkom kandidiranju za određene ekološke i komunikacijske investicijske projekte.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Beriz Belkić rekao je nakon sastanka kako je utvrđeno da se tri države nalaze u procesu tranzicije, te da se suočavaju s ekonomskim i političkim problemima. Stoga je, nastavio je, važno uspostaviti dobre susjedske odnose, stabilizirati stanje u sve tri zemlje i kroz regionalnu suradnju prema europskim standardima stvoriti uvjete za razvoj i povećanje standarda. Prema Belkićevim riječima, u odnosima triju zemalja vidljiv je napredak, no još uvijek postoje brojni otvoreni problemi koje treba rješavati.

Belkić je istaknuo da je bosanskohercegovačka strana dobila podršku predsjednika Hrvatske i SRJ da se ne podrže političke opcije u BiH koje žele razdijeliti određene sustave i institucije nužne za normalno funkcioniranje države (komunikacijski, obrazovni i energetski sustavi, obavještajne službe, vojska) .

»Složili smo se da je pitanje raseljenih osoba i izbjeglica prioritet te da se taj problem mora rješavati sinkroniziranom akcijom triju država uvođenjem jedinstvenih standarda za ostvarivanje prava, posebice imovinskih i socijalnih«, rekao je Belkić. Nije želio komentirati odbijanje Vojislava Koštunice da se ispriča za jugoslavenske zločine počinjene u BiH.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kazao je da su tri države pozvane na međusobnu suradnju, posebno zbog kompatibilnih gospodarstava. »No, moramo znati da je iza nas brutalan rat i da je on iza sebe ostavio teške posljedice i njih treba prevladavati, a to će biti lakše učiniti ako što prije budemo svladali prepreke koje stoje pred nama. Postoji dobra volja i opredijeljenost za europske standarde. Hrvatska želi surađivati i s BiH i sa SRJ, a da bi se to moglo ostvariti, i mi moramo ispuniti određene pretpostavke, između ostalog donijeti zakon o manjinama prema europskom standardu, moramo pomoći da se vizni režim liberalizira, da granice ne bude smetnje protoku ljudi, ideja, roba i kapitala«, kazao je Mesić. Ocijenio je da je u Izjavi transparentno iskazana potvrda opredijeljenosti za helsinška načela što govori da nema promjene granica, čime se »ruše iluzije da se može stvarati "Velika Hrvatska" ili "Velika Srbija" na račun BiH«.

Hrvatski je predsjednik izrazio želju da se komunikacija započeta u Sarajevu nastavi te da taj sastanak bude poticaj institucijama triju država da rješavaju otvorene probleme.

Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica sastanak je ocijenio »posebnim«. Kazao je da su se šefovi država okupili kako bi se suočili s problemima te da to predstavlja najbolji politički okvir za poticaj prekinute ekonomske suradnje i rješavanje nagomilanih problema. Istaknuo je važnost privrženosti načelu nepovredivosti granica, ali i njihovoj otvorenosti za komunikacije. Koštunica je govorio i o važnosti daytonskih načela, odnosno o BiH utemeljenoj na trima konstitutivnim narodima i dvama entitetima.

»Pokrenuta su pitanja suradnje i integracije na ovim prostorima, ali i rješavanja problema koji najviše opterećuje sve tri države, a to je povratak izbjeglica, raseljenih i problem nestalih. Zaključili smo da je to tema kojoj treba posvetiti pozornost i na našim idućim sastancima«, istaknuo je Koštunica.

Sarajevski je skup izazvao velik interes javnosti, pa je tako priopćeno da je izvještavalo 137 novinara iz 61 medijske kuće s tri kontinenta. Mjere sigurnosti za prvi takav sastanak na vrhu bile su velike, posebice zbog najava da bi mogle biti organizirane demonstracije zbog Koštuničina dolaska i njegova odbijanja da se ispriča za zločine počinjene na području BiH.

Alenko Zornija