Teško se to može tako reći, ali bio sam u poziciji, kao jedan od kandidata na izborima za predsjednika stranke, da na neki način budem najistaknutiji pripadnik te grupacije.

Nema tu potrebe za posebnom ideologijom. To što mi radimo samo je posljedica pozicije u kojoj smo se našli. Našli smo se, na žalost, u poziciji da nas se na neki način gurnulo na margine stranke te da ne možemo sudjelovati u životu stranke. S druge strane, od nas se tražila bespogovorna poslušnost. Naravno da ova grupacija uglednih ljudi i članova stranke, pa i njezinih osnivača, to nije mogla prihvatiti. Za to nam nije bila potrebna nikakva ideologija.

Na toj ljudskoj razini jedino što me dira jest taj sukob s Draženom Budišom. Sve ostalo mi više-manje odgovara i ne boli me. Ne pada mi teško rastanak s ostalim članovima sadašnjeg vodstva HSLS-a. Što se tiče političke dimenzije tog razlaza, to sam doživio mirno. Mislim da je HSLS krenuo u potpuno krivom smjeru, i to smjeru koji više ne prepoznajem i koji ne želim pratiti. Sve se to zapravo dogodilo prošlog ljeta, jer su ta cijela igra i ovaj proces odigrani tada, a ovo je bilo samo sankcioniranje onog što se već onda dogodilo.

U tih nekoliko mjeseci nije bilo moguće nešto radikalnije promijeniti. Trebalo je sanirati ono što se događalo nakon odlaska Budiše u srpnju prošle godine s čela stranke te se baviti posljedicama njegova odlaska te odmah nakon toga pripremati Sabor stranke. U takvim uvjetima se doista ništa krucijalno i programski nije moglo napraviti.

Smatrao sam da oni pod plaštom borbe za liberalizam provode politiku afirmacije pojedinih članova, i to na čelu sa Zlatkom Kramarićem. Činilo mi se da je sve učinjeno zbog političke afirmacije Zlatka Kramarića. I danas ostajem kod tadašnjih svojih ocjena i zato sam bio na drugoj strani. Bio sam jedan od glavnih organizatora i kreatora uspjeha HSLS-a na izborima nakon toga. Kao izabrani potpredsjednik stranke na Saboru preuzimam nižu funkciju glavnog tajnika i organizacijski vodim stranku prema pobjedi na izborima 2000. godine. Tada se događa naš Osmi sabor na kojem definitivno raščišćavamo sa LS-om, a koji je koncepcijski i organizacijski mojih ruku djelo. Tada sam vjerovao da je u HSLS-u sačuvana i demokracija i liberalizam.

Želio sam podržati Vladu i sama činjenica da sam rekao da ostajem uz koaliciju bez obzira na to hoćemo li ili nećemo biti u Vladi zapravo opovrgava te teze o foteljašima. Štoviše, smatram da je takvo naše ponašanje odgovorno. Naime, nakon što jedna grupacija osvoji vlast i realizira program s kojim je dobila povjerenje birača, treba joj i omogućiti da pokaže što hoće i što zna. Smatram stoga da ova grupacija u najvećoj mjeri realizira ono što je biračima prezentirala. Treba joj dati mogućnost da pokaže što može. Odgovornost prema dobru države i nacije je ono što me tjeralo na takav postupak, a nikakve fotelje. Žalosti me niska razina etiketiranja od foteljaša pa do toga da živimo od politike, izdaja...

Uvjereni smo da možemo pridonijeti jačanju liberalizma u Hrvatskoj. Ne znam u kojem obliku ćemo pridonositi razvoju liberalizma. Osnivanje nove stranke je zahtjevan posao. Procijenit ćemo vrlo brzo hoćemo li se odlučiti na taj potez. No, ako se za to odlučimo, sigurno ćemo uspjeti.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka više nije demokratska, pa samim tim ni liberalna stranka. Liberalna stranka je premala i prema tome prostor za novu stranku liberalne provenijencije i te kako postoji. Ali liberalizam se može ojačati i na način da se ne formira nova stranka. Naš minimalni cilj je sačuvati politički subjektivitet te političko dostojanstvo ljudi koji izlaze iz HSLS-a. Vidjet ćemo što će biti najbolji način djelovanja u interesu jačanja demokracije i liberalizma u Hrvatskoj.

Sklon sam toj odluci, ali ću se još savjetovati s kolegama. Vidjet ćemo koji će biti njihov stav. Optužnica i presuda su napisane od onoga koji nas je tužio, a to je na žalost čovjek koji je proživio takvu sudbinu u komunističkom režimu. Riječ je o Draženu Budiši. Budući da je Statutarna komisija jedno politički dirigirano tijelo izabrano na stranačkim zatvorenim i dirigiranim listama, nemamo se razloga nadati bilo čemu. U tom smislu zadovoljstvo je napustiti HSLS i mislim da ćemo to učiniti prije odluke Statutarne komisije.

Svaka koalicija je teška i prigovori koje je imao Budiša na rad koalicije mogu biti utemeljeni. No, i svaka iduća koalicija bit će jednako teška, pa čak i njegova sa HDZ-om. Naime, s repovima koje ima HDZ i naslijeđem bit će neusporedivo teže funkcionirati u toj koaliciji. U tom smislu držim da će biti i neefikasnija za zemlju. Što se tiče mjesta u Vladi, nitko od nas nema fiksaciju zadržati poziciju. No, mislim da za moje mjesto neće biti velikog otimanja. Ostat ću na tome mjestu ako dobijem podršku da ću moći ostvariti težak posao koji je preda mnom. Ne bi mi smetao ni povratak u Sabor, a što se tiče kombinacija s Bruxellesom, to je isključeno. Politička sam osoba, a ne visoki državni činovnik da bi me netko slao u Bruxelles. Osim toga, to je nekorektno i prema veleposlaniku Tusu. Ne znam tko širi takve glasine.

Ta informacija apsolutno nema veze s ljudima koji napuštaju HSLS. Ali je moguće da je to obračun onih koji su ostali u HSLS-u. Osobno sam kao ministar obrane načuo tu glasinu. Međutim, Nadzorna služba UNS-a nije potvrdila vjerodostojnost te informacije. Stoga nisam mogao djelovati. Naime, nemoguće je pokretati bilo kakav postupak kada je informacija glasina, a nije službeno potvrđena. Stoga je nisam smatrao relevantnom.

Izvješća i dokumenti koji se pojavljuju u Nacionalu nisu bili u arhivima SIS-a, no dat ću sve ispitati. Radi se o vrlo teškoj optužbi. Ako je Đurđa Adlešić bila ucijenjena, to je kompromitirajuća i negativna stvar za njezinu političku karijeru. No, jedno je sigurno — MORH je nije ucjenjivao. Na njoj je da sama obrani svoju političku poziciju. Ispitat ću sve navode koji se odnose na moj resor, ali ponavljam da nisam mogao postupati na temelju neprovjerenih glasina.

KOPRIVNICA — Statutarna komisija HSLS-a Koprivničko-križevačke županije odbila je kao neosnovan zahtjev predsjednika HSLS-a Dražena Budiše i Velikog vijeća da se iz stranke isključi Mladen Godek. Tu su odluku u utorak donijela tri od ukupno pet članova Statutarne komisije - Mladen Ružman (predsjednik) te članovi Nikola Gjaić i Željko Kožarić. Po informacijama iz križevačkog HSLS-ova ogranka, ostala dva čana Komisije - Zoran Kovač i Zlatko Posavec - podnijeli su ostavke. Budiša je preko tajnice poručio da je na tu odluku već uložio žalbu središnjoj Statutarnoj komisiji HSLS-a, a koja po stranačkom Statutu pože poništiti odluke županijskih statutarnih komisija.(H)