ZAGREB – Prihvati li Vlada prije jeseni HEP-ov prijedlog novog tarifnog sustava, kućanstva će ubuduće, osim potrošenih kilovatsati, plaćati mjesečnu naknadu od 25 kuna, ili pak 15 ukoliko imaju ugrađen limitator. Zajedno s novom cijenom kilovatsata to će poskupjeti račune za prosječnih 40 posto. Kako stoji u prijedlogu retarifiranja, HEP će tim novcem (50 milijuna kuna mjesečno, odnosno 600 milijuna kuna godišnje – oko 80 milijuna eura), pokrivati troškove očitanja brojila u kućanstvima. Potrebe za naplatom mjesečne naknade ne bi bilo kad bi HEP u hrvatska kućanstva ugradio elektronička brojila kakva proizvodi »RIZ« i koja koristi većina razvijenih europskih zemalja. No kako je riječ o najmanje 60 milijuna eura vrijednom projektu u kojem bi HEP morao dva milijuna mehaničkih brojila zamijeniti elektroničkim, u hrvatskim kućanstvima potrošnja struje i dalje će se mjeriti po starom.

Kako ističu u RIZ-u, angažiranje ljudi za očitavanje potrošnje električne energije po kućanstvima nepotreban je trošak HEP-a koji će i dalje biti svaljen na leđa malih potrošača, umjesto da se ugrađuju elektronička brojila koja u samo nekoliko minuta, telekomunikacijskim putem, očitavaju potrošnju u svakom, pa i najnedostupnijem kućanstvu. No, dok u RIZ-u elektronička brojila naručuju, primjerice, Francuzi, HEP to ne želi, na javnim natječajima kupujući isključivo mehanička brojila.

Kako tvrdi direktor RIZ-a Darko Cvjetko, HEP se, međutim, ne pridržava niti propisa Državnog zavoda za mjeriteljstvo prema kojima bi mehanička brojila trebao »baždariti«, odnosno kontrolirati svakih 16 godina. Mnoga brojila u hrvatskim kućanstvima premašila su svoj vijek trajanja i zbog istrošenih ležajeva i osovina pogrešno mjere potrošnju, u najvećem broju slučajeva manju od realne. To je dobro za potrošača, ali ne i za HEP koji bilježi gubitke.

Prema neslužbenim informacijama, Državni zavod za mjeriteljstvo upozorio je HEP na nepoštovanje propisa i čak podnio prijavu, no kako odgovaraju u Zavodu, problema nema i HEP im redovno donosi svoja mjerila na ovjeru. Prema HEP-ovim tvrdnjama, brojila se »uglavnom kontroliraju«, no zbog rata i drugih prepreka mnoga su i nedostupna njihovim ljudima.

Elektroničko brojilo kakvo primjenjuje Europa, potrošača košta od 400 do 2.500 kuna, ovisno o vrsti, nakon čega ga potrošač daje na upravljanje HEP-u. Osim daljinskog očitanja potrošnje iz centrale koje ne iziskuje troškove za slanje ljudi na teren, potrošačima omogućuje jasan uvid u potrošnju kilovatsati unatrag 18 mjeseci, a posebno i uvid u potrošnju snage. To na mehaničkim brojilima nije vidljivo.

U RIZ-u tvrde da je Vlada kao vlasnik HEP-a već godinama upoznata s prednostima elektroničkog brojila, no nitko, dakako, ne želi prisiliti HEP na investiciju vrijednu 60 milijuna eura. Sa starim, mehaničkim brojilima, HEP će i zaraditi na ubiranju mjesečne naknade za troškove očitanja brojila. Naime, veliki su industrijski potrošači nestali, pa se gubici moraju pokriti novcem prikupljenim od malih potrošača. U tu je svrhu napravljen i novi tarifni sustav koji jeftiniju struju nudi samo noću.

Onoliko brojila koliko RIZ proizvede HEP i ugrađuje, komentar je HEP-ovog rukovoditelja Sektora prodaje i naplate Mladena Žuneca. Budući da Zavod za mjeriteljstvo propisuje kontrolu mehaničkih brojila svakih 16, a elektroničkih osam godina, jasno da će se HEP odlučiti za mehanička brojila jer je trošak duplo manji. Europa koristi elektronička brojila jer su vani jeftinija, a kod nas su skuplja. Da bi se ugradila, potrebno je u zgradama uvoditi nove instalacije, na što bi potrošači teško pristali, zaključuju u HEP-u.