MOŽE LI SE U SABORU SKUPITI 101 GLAS POTREBAN ZA PRIHVAĆANJE USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA

ZAGREB – Na izvanrednoj saborskoj sjednici, koja će se održavati krajem srpnja i početkom kolovoza, osim konstituiranja nove vlade najviše pažnje svakako će privući rasprava o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Za usvajanje tog zakona, koji je već dugo vremena velika međunarodna obveza Hrvatske, trebat će dvotrećinska većina, znači 101 zastupnički glas. Kako vladajuća koalicija može računati, po sadašnjim očekivanjima, na 84 do najviše 90 glasova, jasno je da će od oporbenih glasova zavisiti prihvaćanje ili neprihvaćanje ovog zakona.

Vladimir Šeks, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a koji broji 41 člana, odbija mogućnost svog definitivnog izjašnjavanja za ili protiv prijedloga ovog ustavnog zakona. Prijedlog još nije ni vidio, a moguće je da doživi i značajnije izmjene na sjednici Vlade idućeg tjedna. Stoga ni HDZ još nije zauzimao stav o njemu. »U svakom slučaju ćemo nastojati biti kooperativni i sudjelovati u nekom konsenzusu«, kazao je Šeks. No, HDZ će najvjerojatnije biti protiv Ustavnog zakona o pravima manjina, ako u njega bude ugrađen princip »pozitivne diskriminacije«, koji znači da bi predstavnici manjina na izborima imali dva glasa, jedan kao i svi ostali građani, a drugi za posebne, manjinske liste.

»Osobno za zakon s pozitivnom diskriminacijom sigurno neću glasati, jer je taj princip suprotan i s političkim programom HDZ-a«, kaže Šeks. On podsjeća kako je dosad važeći Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina HDZ morao usvojiti pod žestokim pritiskom međunarodne zajednice. »Sadašnja garnitura ima priliku biti principijelna i donijeti zakon koji će biti u skladu s Europskom konvencijom o pravima manjina, a ne da Hrvatska bude laboratorij u kojem će se eksperimentirati s nekim idejama manjinskih prava kakva se nigdje ne primjenjuju«, poručio je Šeks.

Predsjednik HSP-a Anto Đapić, koji je, kao i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader bio pred dva mjeseca na sastanku kod premijera Ivice Račana o temi Ustavnog zakona o manjinama, također je spreman za dogovor. No, Račanu je na spomenutom sastanku iznio i nekoliko uvjeta koje treba ispuniti da HSP podrži taj zakon. »Bude li se išlo na pozitivnu diskriminaciju, inzistirat ćemo na tome da u Saboru bude manji broj zastupnika nacionalnih manjina, najviše sedam. No, ako se predstavnici manjina budu birali jednim glasom i sa stranačkih lista, onda ih može biti i više«, objašnjava Đapić. Također, HSP (koji u Klubu s HKDU-om ima ukupno pet saborskih zastupnika) drži kako, ako bi postojala posebna izborna jedinica za manjine, ne bi trebalo ukidati posebnu izbornu jedinicu za hrvatsku dijasporu.

Sklopi li se dogovor s HDZ-om i ta stranka prihvati zakon, onda je priča gotova, s obzirom na to da Sanaderova stranka broji 41 zastupnika. No, ako HDZ ne podrži Ustavni zakon o pravima manjina, on još uvijek može proći. Za to je nužno da ga podrži nova parlamentarna većina (84-90 zastupnika), i dio HSLS-a koji je u oporbi (zasad 17 zastupnika). Bude li nedostajao još neki glas, krucijalni bi mogli biti HSP i HKDU (pet zastupnika), ili DC (troje zastupnika). Ipak, ako i HDZ i Budišin dio zastupnika HSLS-a budu protiv zakona, on sigurno neće proći.