ZAGREB, 18. srpnja – Nakon konzultacija predstavnika Vlade s predstavnicima nacionalnih manjina o prijedlogu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u petak će u Saboru – u ime parlamentarne većine – s predsjednicima klubova saborskih zastupnika razgovarati Mato Arlović, potpredsjednik Sabora i predsjednik Kluba SDP-a. Osnovni cilj tih razgovora bit će, doznajemo od visokog izvora u Vladi, ustanoviti postoji li u Saboru politička volja da se donese novi ustavni zakon o pravima manjina, na čije se donošenje Hrvatska obvezala i u Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju sa EU-om.

Za donošenje ustavnih zakona potreban je 101 glas saborskih zastupnika, a Vlada u ostavci željela bi, ako je to moguće, da se ovaj zakon usvoji već na izvanrednoj sjednici potkraj srpnja, na kojoj će se glasovati i o povjerenju novoj Račanovoj vladi.

Dakle, jedan od glavnih problema o kojem će se raspravljati ovih dana je udio nacionalnih manjina među saborskim zastupnicima, ali i u jedinicama lokalne uprave. Kako doznajemo, predstavnici manjina željeli bi tzv. tretman pozitivne diskriminacije, odnosno mogućnost glasovanja na dva listića. Ako je to nemoguće, pristaju i na sadašnje rješenje prema kojem manjine u Saboru imaju pet zastupnika.

U prijedlogu ustavnog zakona predložene su dvije varijante članka 18. o zastupničkim kvotama nacionalnih manjina. Prema jednoj varijanti, nacionalne manjine čijih pripadnika u ukupnom stanovništvu ima više od 1,5 posto – u Hrvatskoj su to samo danas Srbi – imale bi najmanje jednog zastupnika, odnosno na 25.000 glasova pripadnika manjina dolazio bi po jedan zastupnik. Dakle, oni bi birali po tzv. nefiksnoj kvoti, slično kako se u Hrvatskoj svojedobno glasovalo za predstavnike dijaspore u Saboru. Predstavnici svih ostalih manjina imali bi u Saboru fiksnu kvotu – četiri zastupnika. Alternativa takvom načinu izbora zastupnika u Saboru je fiksna kvota od pet zastupnika za sve manjine, dakle današnje, postojeće stanje.

U tijela jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave pripadnici manjina svoje predstavnike biraju tako da, ako na temelju općeg biračkog prava ne bude izabran barem jedan pripadnik nacionalne manjine, one manjine koje na tim područjima imaju više od pet, a manje od 15 posto stanovnika, mogu zajedno birati jednog člana predstavničkog tijela. Manjine s većim udjelom od 15 posto stanovnika u određenim općinama ili gradovima nakon toga svoje predstavnike biraju proporcionalno, dok se u županijama proporcionalni princip primjenjuje već nakon pet posto udjela manjine u ukupnom stanovništvu.

U jedinicama samouprave u kojima manjine imaju najmanje 1,5 posto u ukupnom stanovništvu, ili na čijem području živi više od 200 pripadnika neke manjine (za županije je cenzus 500), biraju manjinsku samoupravu.

Savjet za nacionalne manjine ima pravo Saboru i Vladi predlagati rasprave o pitanjima koje smatra značajnima, posebno vezano za provođenje ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena manjinska prava i slobode. Savjet također ima pravo davati mišljenja i prijedloge o programima javnih radijskih i televizijskih postaja, te predlagati poduzimanje gospodarskih, socijalnih i drugih mjera na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima nacionalnih manjina, kako bi se očuvalo njihovo postojanje na tim područjima.

Članove savjeta imenuje vlada. Sedam članova vlada imenuje na prijedlog manjinskih samouprava. Pet članova imenuje iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika, a na prijedlog manjinskih udruga vjerskih zajednica, pravnih osoba i građana pripadnika nacionalnih manjina. Članovi tog savjeta automatski su i svi zastupnici nacionalnih manjina u Saboru.