Slobodna Dalmacija: 22. 07. 2002.
SUD I POLITIKA: HRVATSKI ZAPOVJEDNIK OPTUŽEN U HAAGU STEKAO SAVEZNIKE KOJI TIME BRANE I SEBE
Izrael na strani generala Gotovine
Tko bi mogao donedavno i pomisliti da će Izraelci i Amerikanci čvrsto stati iza haaškog bjegunca generala Ante Gotovine, daleko jače i intenzivnije nego što je iza njega stala vlastita država. Svima je jasno: i međunarodno pravo je relativna stvar
Bisera LUŠIĆ i Neven PAVELIĆ
Poznato je da je politika stvar interesa, a kad se interesi udruže, nacija i država nemaju nikakve veze, čak i neke nespojive stvari postaju i te kako zajedničke. Tko bi mogao donedavno i pomisliti da će Izraelci i Amerikanci čvrsto stati iza zasad jedinoga hrvatskoga haaškog bjegunca generala Ante Gotovine, daleko jače i intenzivnije nego što je iz
a njega stala vlastita država.Svima je bilo jasno da je pitanje međunarodne pravde relativna stvar, a sada bi domaćim političarima trebalo postati jasno ono što je svakom pravniku poznato još sa fakulteta: da je i međunarodno pravo također relativna stvar.
Pitanje je aktualizirala polarizacija interesa oko stalnog međunarodnog kaznenog suda, ali i mogućnosti da osim vojnika budu procesuirani američki političari u sklopu sadašnjeg suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu.
Obrana iz The Jerusalem Posta
Mogućnost procesuiranja na Stalnom kaznenom sudu osim Amerikanaca muči i Izraelce koji ratuju više od tri desetljeća, a prema svemu sudeći nastavljaju rat do daljnjega. Tako The Jerusalem Post opravdava izraelsko odbijanje stavljanja autograma na ratifikaciju Rimskog statuta za stvaranje Međunarodnog kaznenog suda (MKS) i to riječima:
"Ako još itko sumnja u to da je izraelska vlada postupila mudro kada je odbila ratificiranje, onda bi trebao zapamtiti imena Ante Gotovine i Jonathana Randala, dvojice veoma različitih muškaraca koji imaju veoma sličan problem".
Isti list za ilustraciju objašnjava kako je Gotovina general HV-a koji je vodio operaciju Oluja koja je učinkovito okončala srbijansko-hrvatski rat, a Randal je umirovljeni reporter Washington Posta koji je od haaškog tribunala (ICTY), UN-ova tijela koje će zamijeniti MKS, dobio sudski poziv kako bi pružio dokaze protiv jednog bosanskog Srbina. Ti slučajevi, tvrde Izraelci, ilustriraju potencijal za političku i moralnu neodgovornost pri MKS-u.
Ono čega se hrvatski dužnosnici u interesu države nisu dosjetili da plasiraju barem neslužbenim kanalima u javnost, jednostavno plasira nitko drugi do Izrael! Tako, isti list objašnjava kako Gotovinu terete za zapovjednu odgovornost za napad koji je rezultirao bijegom dvjesto tisuća Srba i ubojstvom njih 150 iz područja Krajine.
"Znači li to da je on proveo operaciju s ovim ciljem na umu? Teško: Gotovina nije optužen za zločine koje je sam počinio, a svi dokazi upućuju na to da je Operacija Oluja pažljivo osmišljena uz pomoć Amerikanaca, tako da se civilnom stanovništvu da dovoljno vremena da pobjegnu iz tog područja i da se tako minimalizira broj žrtava.
Gotovinin zločin je zapravo taj što je organizirao kampanju u kojoj je korištena golema vojna sila k
ako bi se ispunio vojni cilj", objašnjavaju svijetu i nama iz The Jerusalem Posta.Međutim, otkud vjetar interesa puše jasno je iz sljedećeg dijela teksta istog autora: "U slučaju generala Gotovine to znači zatvor zbog toga što je bio uspješan vojni dužnosnik koji je dobio svoje bitke izbjegavši prouzročiti masovne civilne žrtve. Možemo samo zamisliti što bi ovo značilo za Izrael s obzirom na nedavno provedene vojne akcije protiv palestinskog terorizma; karantenu za Izrael i stalnu opasnost od uhićenja za
naše vojno osoblje i rezerviste kada putuju u inozemstvo".Nespretni Haag
Spomenutim Amerikancima, poznatijim pod sintagmom "svjetski policajci", nikako ne odgovara mogućnost da itko od njihovih državljana bude procesuiran izvan SAD-a, a kako se brane interesi svoje zemlje, čak i kad su u suprotnosti s bilo kakvom zdravom logikom, Hrvati trebaju učiti od njih.
Strah da će američki dužnosnici i vojnici biti procesuirani zbog sudjelovanja u UN-ovoj mirovnoj misiji nadilazi prijetnju Bushove administracije za ukidanjem mirovne misije u Bosni konstatirali su američki novinari i zaključili kako je prijetnja samo dio spora u koji je uključen UN-ov Stalni Kazneni sud koji je nastao po modelu Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju.
Najbolnija činjenica je vijest kako Haaški tribunal razmatra jesu li osnovane optužbe protiv bivšeg predsjednika Clintona i njegovih suradnika zbog pomaganja i podupiranja operacije Oluja.
Cijelu lavinu pokrenuo je Hrvatski svjetski kongres (HSK) kada je glavnoj tužiteljici Carli del Ponte uputio podnesak o postojanju informacija koje ukazuju na kršenje međunarodnog prava, zahtijevajući od nje pokretanje istrage protiv Billa Clintona i ostalih visokih dužnosnika njegove administracije zbog "pomaganja i podupiranja hrvatskog generala Ante Gotovi
ne i hrvatske vojne akcije poznate pod nazivom operacija Oluja".U to se uklopio nespretan odgovor glasnogovornice Tužiteljstva Florence Hartmann na pitanje o mogućnosti otvaranja istrage protiv Amerikanaca: "Mi radimo temeljem istrage koja je u tijeku".
Uz bivšeg američkog predsjednika na popisu se nalaze i imena bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Anthony Lakea, njegova zamjenika Samuela Bergera, veleposlanika Richarda Holbrooka i bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha. U podnesku HSK navedene su uglavnom javne činjenice koje su općepoznate, a ukazuju na to da je Amerika pomagala i podržavala operaciju Oluja.
Pet dana prije početka te operacije u britanskom The Observeru objavljeno je kako su američki dužnosnici Hrvatima dali "zeleno svjetlo", što je i sadašnji predsjednik RH indirektno potvrdio u razgovoru za njemački Der Spiegel, 7. kolovoza 1995. godine. U istom podnesku navedeni su i članci magazina Newsweek u kojima je objavljeno kako je CIA uspostavila svoju bazu unutar vojne baze HV-a kraj Zadra.
Odgovornost UN-a
Tamo su bile bespilotne letjelice kojima je snimana cijela operacija Oluja, a videozapisi su prenašani u Pentagon. Te snimke CIA je davala upravo generalu Gotovini radi što uspješnijeg provođenja akcije.
Amerikanci su uz obavještajnu potporu pružali i zračnu potporu akcije jer su prvog dana Oluje napali položaje Srba u blizini udbinskog aerodroma, stoji u dopisu HSK. Ta nevladina udruga pri UN-u tvrdi kako su, ako je general Gotovina kriv, krivi i Amerikanci koji su ga pomagali i podupirali, ali je podnesak Carli del Ponte upućen s namjerom da ukine optužnicu protiv Gotovine.
Taj primjer "prinudnog" solidariziranja Izraela, Amerike, i ostalih zainteresiranih strana oko slučaja Gotovina vjerojatno je samo početak polarizacije mišljenja oko interesnih sfera vezanih uz primjenu kaznenog prava u međunarodnim okvirima.
Uskoro bi netko mogao u sklopu svojih interesa, a možda i trebao, potegnuti pitanje kaznene odgovornosti UN-ovih snaga koje su, kako svi dobro znamo, čuvale muslimanske enklave Srebrenicu, Foču i Goražde u istočnoj Bosni.
Svojim nečinjenjem definitivno su pridonijeli da srpske snage neometano ubiju desetak tisuća Bošnjaka. Zbog toga je, recimo u Nizozemskoj, vlada koja je bila svjesna moralne odgovornosti dala ostavku. A postoji li i kaznena odgovornost za omogućavanje zločina, još nitko nije upitao Carlu del Ponte.
ĆORIĆ: AKO SU KRIVI NAŠI, KRIVI SU I AMERIKANCI
U telefonskom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, predsjednik Hrvatskog Svjetskog Kongresa, dr. Šimun Šito Ćorić objasnio je kako smatra da će podnesak tužiteljici u kojem se za kršenje međunarodnog humanitarnog prava optužuje bivša američka administracija skinuti ljagu s operacije Oluja i dokazati kako nije bila riječ o etničkom čišćenju.
- Ta akcija dovela je do Daytonskog sporazuma i to je prva pobjeda protiv Miloševićeva režima. Ako su navodi iz optužnice protiv Gotovine istiniti, onda nema sumnje da treba suditi i Amerikancima jer su s njime sudjelovali u istom poslu, kazao je dr. Ćorić i dodao kako je stav HSK da hrvatske snage i američki dužnosnici ne bi trebali biti predmetom haaških optužnica, jer su tom akcijom uspostavili preduvjete potrebne za potpisivanje Daytonskog sporazuma i izravno pridonijeli završetku rata.
JEFFREY KUHNER, ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA WASHINGTON TIMESA, O HAAŠKOJ ISTRAZI:
Zapovjedna odgovornost za Oluju je na - Clintonu
S obzirom na to da je prvi objavio podatke o mogućnosti da Haaški sud pokrene istragu oko uloge Clintonove administracije u akciji Oluja, kontaktirali smo zamjenika glavnog urednika Washington Timesa, Jeffreya Kuhnera. On nam je precizno odgovorio kada je i kako dobio potvrdu od strane haaškog tužiteljstva o pitanju provođenja istrage oko bivše američke administracije.
- U petak 7. srpnja oko otprilike 1:30 poslijepodne po ovdašnjem vremenu pitao sam Florence Hartmann namjerava li tužiteljstvo optužiti Billa Clintona i ostale američke dužnosnike o pitanju operacije Oluja i njezin točan odgovor bio je: Mi radimo na temelju istrage koja traje. Zatim je naglo prekinula razgovor.
Sada pak tvrdi da nikada to nije rekla, što je potpuna laž. Razgovarali smo ponovno u srijedu 10. srpnja u isto vrijeme i rekla mi je da je ljudi oko nje smatraju krivom zbog komentara koji je dala. Stoga, ona sada očito osjeća potrebu da
demantira ono što mi je ranije kazala.Želim biti potpuno jasan: Mi u Washington Timesu ponosni smo na činjenicu da radimo u jednoj od najutjecajnijih i uvaženih novina na svijetu i nikada ne bih nikoga krivo citirao ili iskrivljavao riječi bilo koga. U potpunosti stojim iza svoje priče - naglašava Kuhner.
On smatra da je podnesak Hrvatskog svjetskog kongresa stavio ured glavne tužiteljice u Haagu u svjevrsnu klopku: ako potvrde da se vode istrage oko dužnosnika Clintonove administracije, navući će na sebe bijes službenog Washingtona. Ako, pak odbiju istraživati ulogu američke administracije oko američke pomoći akciji Oluja, onda će mnogi od američkih saveznika u Europi biti uznemireni jer će biti vidljivi dvostruki standardi.
- Ključna uloga Washingtona u davanju političke i diplomatske pomoći u operaciji Oluja nije javna tajna samo u Washingtonu, nego i u svim europskim metropolama - tvrdi američki komentator.
Na temelju njegova istraživačkog rada, a tu uključuje i razgovore s visokim hrvatskim časnicima, američkim dužnosnicima, Srbima iz Knina i djelatnicima hrvatskih nevladinih organizacija, Kuhner pojašnjava da postoje vrlo jasni problemi oko optužnice za generala Antu Gotovinu.
- Teorija da general Gotovina može biti optužen na temelju zapovjedne odgovornosti predstavlja presedan za američke kreatore vanjske politike. Jer u krajnjoj liniji, Clintonova administracija dala je zeleno svjetlo za pokretanje akcije Oluja. Ako itko nosi tu krajnju "zapovjednu odgovornost", onda je to Clintonova administracija
- rezultan je američki novinar.- To predstavlja značajan rizik za američke nacionalne interese i sposobnost službenog Washingtona da ostvari svoje ciljeve. Također, akcija Oluja nije bila samo legitimna obrambena operacija hrvatske vojske da bi vratila područja koja su okupirali Srbi, nego je u velikoj mjeri pridonijela ostvarivanju američkih interesa u regiji, poražavajući Miloševićevu ideju o stvaranju etnički čiste velike Srbije - procjenuje Jeffrey Kuhner.