Vjesnik: 23. 07. 2002.
Je li sukob HVO-a i Armije BiH bio međunarodni?
Haaški sud je u nepravomoćnoj presudi Blaškiću prihvatio Ashdownovo svjedočenje kao vjerodostojno i dostatno za ocjenu da je sukob HVO-a i Armije BiH bio međunarodni, pa je onda i Blaškića osudio i zbog kršenja Ženevskih konvencija / Otud tako drakonska kazna, 45 godina, u nepravomoćnoj presudi i moguće negativne posljedice za Republiku Hrvatsku ako takva kvalifikacija ostane i u pravomoćnoj presudi
ZAGREB, 22. srpnja - U nepravomoćnoj presudi Haaškog suda generalu Tihomiru Blaškiću iz 2000. godine (45 godina zatvora) stoje i neke kvalifikacije koje teško terete Republiku Hrvatsku, a koje su utjecale i na izricanje tako drakonske kazne. Tako se u njoj, među ostalim, tvrdi ne samo da
je Hrvatska bila agresor u Bosni i Hercegovini, nego da je i Lašvanska dolina navodno bila pod okupacijom Republike Hrvatske.Profesor međunarodnog prava Vladimir Đuro Degan svojedobno je u intervjuu Vjesniku osporio takve postavke. Pritom se pozvao na činjenicu da tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH Vijeće sigurnosti UN-a nije proglasilo Hrvatsku agresorom, niti je, za razliku od Savezne Republike Jugoslavije, protiv nje bilo kad naložilo neke sankcije.
Nadalje, Blaškić je nepravomoćno osuđen ne samo za kršenje zakona ili običaja rata i za zločine protiv čovječnosti nego i za teška kršenja Ženevskih konvencija koja se inače mogu počiniti samo u uvjetima međunarodnog oružanog sukoba. Prof. Degan je u spomenutom intervjuu kazao da, prema njegovu mišljenju, suko
b u srednjoj Bosni nije imao te karakteristike. Pritom se pozvao na činjenicu da u odnosima između BiH i Hrvatske nikad nije došlo do izjave kakvu je BiH primjerice dala 1992., da se nalazi u ratnom stanju sa Srbijom, Republikom Srpskom i Srpskom demokratskom strankom.Na temelju te izjave Haaški sud je u jednoj presudi ustvrdio da se radilo o međunarodnom oružanom sukobu BiH i SR Jugoslavije. Uza to, BiH i Hrvatska nikad nisu prekinule diplomatske odnose, nisu se prekidali dvostrani ugovori, građani jedne države na teritoriju druge izvan zona ratnih operacija nisu bili tretirani kao neprijateljski državljani, nisu se međusobno poduzimale mjere ratnog plijena pokretne neprijateljske imovine.
Međutim, krunski svjedok da je u BiH, pa i u srednjoj Bosni, postojao međunarodni sukob između Hrvatske i BiH bio je Paddy Ashdown sa svojom »salvetom« na kojoj je pokojni hrvatski predsjednik navodno nacrtao podjelu BiH (osim Ashdowna bila su još dva tajna svjedoka od kojih je jedan, kako se poslije ispostavilo, bio pred
sjednik Mesić). Za tu »salvetu«, na kojoj je nacrtano slovo »S«, Miroslav Tuđman je nedavno ustvrdio da zapravo označava podjelu interesnih sfera između zapadne i istočne Europe, prema podjeli koja se pojavila u Atlas Strategique koji je izdao Complexe iz Bruxellesa.Međutim, Haaški sud je u nepravomoćnoj presudi prihvatio Ashdownovo (i još dvojice tajnih svjedoka) svjedočenje kao vjerodostojno i dostatno za ocjenu da je sukob HVO-a i Armije BiH bio međunarodni, te je onda i Blaškića osudio i zbog kršenja Ženevskih konvencija. Otud tako drakonska kazna, 45 godina, u nepravomoćnoj presudi, i moguće negativne posljedice za Republiku Hrvatsku ako takva kvalifikacija ostane i u pravomoćnoj presudi.
Žalbena rasprava održat će se vjerojatno najesen i nakon toga bi žalbeno vijeće trebalo donijeti i pravomoćnu presudu.
Marko Barišić