ZAGREB – Maratonsku sjednicu Gradskog poglavarstva, koja je zbog (ne)koordinacije kasnila gotovo sat vremena, i posljednju prije ljetne stanke, obilježile su »svađice« koalicijskih partnera SDP-a i HNS-a čiji je motiv također bila – (ne)koordinacija. Naime, Stipe Tojčić, zamjenik gradonačelnice iz HNS-a, kazao je najprije kako ne može glasati za prijedlog da Grad za 4,3 milijuna kuna kupi nekretninu u Sesvetama nakon čije bi se prenamjene osigurao dodatni prostor za dječji vrtić »Leptir«. Tojčić je upozorio da je Ministarstvo financija procijenilo da je tržišna vrijednost zemljišta i nekretnine 2,3 milijuna kuna dok je sudski vještak procijenio iznos koji je za dva milijuna kuna veći. HNS-ovcima je, što je argumentirao i pročelnik Zavoda za planiranje i razvoj Grada Miljenko Mesić, sporno i to što vrtić »Leptir« i objekt na koji bi se proširio dijeli prometnica.

Gradonačelnica Vlasta Pavić »u ime mira u kući« skinula je spornu točku s dnevnog reda.

Što se nije dogodilo i u slučaju ugovora o kupoprodaji između Grada i Badela 1862 pa je prihvaćen sa tri suzdržana HNS-ova glasa. Prema ugovoru, Grad od Badela 1862 kupuje nekretnine na lokaciji Vlaška – Derenčinova – Martićeva – Šubićeva za 19,429.091 eura koje bi otplaćivao u šest rata, a posljednja bi bila u srpnju 2005. Badel se odrekao i prava na kamatu na prve četiri rate. Raspravu je ponovno povukao Tojčić koji je kazao da je prijedlog na kojem je on radio, a prema kojem bi otplata išla deset godina, bio bolji, a odricanje od kamata ocijenio je bezveznim jer Badel duguje Gradu milijun kuna. Bandić, gradonačelnica i pročelnik za financije Slavko Kojić tvrdili su kako je ova varijanta (bar) dva puta isplativija. Bandić je predložio da, umjesto da brinu o tome hoće li nečija sujeta biti povrijeđena, svi upru snage kako bi se za godinu dana napravio idejni projekt što učiniti s Badelovim zemljištem i kako ga što prije prodati.

Zbog nedostatka financijskih sredstava Grad je odbio kupiti poslovnu zgradu Ferimporta na Trgu maršala Tita koja je upisana kao kulturno dobro.

Poglavarstvo je prihvatilo izvješće o stanju sigurnosti na području grada za 2001. godinu koje je pokazalo da je broj kaznenih djela porastao za 16 posto u odnosu na prethodnu. Prekršaja u prometu zabilježeno je 11 posto više, a broj prometnih nesreća pao je za 8 posto. Na cestama u Zagrebu poginulo je 67 osoba, najmanje u proteklih deset godina, no zato je ozlijeđenih bilo 9 posto više nego 2000. U osobitom su porastu, i to za 38 posto, zloporabe droga dok je gospodarski kriminalitet u padu.

Usvojeno je izvješće o izvršenju proračuna za šest mjeseci ove godine. Prihodi su ostvareni sa 49,3 posto od planiranog, a rashodi sa 40 posto što je ocijenjeno zadovoljavajućim. Kad je riječ o trošenju tekuće pričuve na koju često ima pritužbi o rasipnosti, od 20 milijuna kuna u prvoj polovici godine »podijeljeno« je 6,5 milijuna. »To znači da smo ipak štedljivi,« zaključio je Kojić.

Nevenka CUGLIN