Vjesnik: 26. 07. 2002.

Bajić obećava: Na kraju 2002. umjesto 6000 možda stotinjak neriješenih predmeta!

U zaostatku u radu držanih odvjetništava u 2001. godini zagrebački tužitelji sudjeluju s četvrtinom / Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je priču sa zaostatkom zamislio ovako: od više od 6000 predmeta, polovica će ići na rješavanje tužiteljstvima u zemlji koja nisu tako opterećena novim predmetima, a drugu će polovicu riješiti zagrebački državni odvjetnici, uz nužna kadrovska pojačanja

ZAGREB, 25. srpnja – Mandatar Ivica Račan je, uz cestu Zagreb – Split, reformu pravosuđa naveo kao ključni projekt obnovljene vlade, a zagrebački su tužitelji odlučili svoj golemi zaostatak, više od 6000 predmeta, riješiti do kraja godine.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je priču sa zaostatkom zamislio ovako: od više od 6000 predmeta, polovica će ići na rješavanje tužiteljstvima u zemlji koja nisu tako opterećena novim predmetima. Drugu će polovicu riješiti zagrebački državni odvjetnici. Uz nužna kadrovska pojačanja.

»Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu dobiva pet novih zamjenika, 12 novih tužiteljskih savjetnika i šest tužiteljskih vježbenika«, potvrđuje Krunoslav Canjuga, zagrebački županijski odvjetnik. »Jasno nam je da će rješavanjem gomile zaostataka u Zagrebu bitka sa zaostacima biti uspješnija i u drugim tužiteljstvima. U glavnom je gradu ta kadrovska križaljka vrlo zamršena. S jedne strane, spremni smo "kupiti" najbolje ljude za županijsko i općinsko tužiteljstvo. Za njih bi promocija na ta mjesta, uz višu plaću, značila i profesionalnu nagradu za dosadašnji rad. Ali«, kaže Canjuga, »u ime toga nemamo pravo osiromašiti okolna državna odvjetništva«.

Canjuga podsjeća da u rujnu punim pogonom počinje raditi županijski sud u Velikoj Gorici. To će automatski značiti angažiranje barem dvoje tužitelja za prvostupanjske i još dvoje za drugostupanjske postupke. Znači, "istopit" će se učinak kadrovskih pojačanja u zagrebačkom tužiteljstvu.

»Ne smije se zaboraviti ni da je upravo zagrebačko tužiteljstvo dalo najviše ljudi za uspostavu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala«, kaže Canjuga. »Mi smo spremni i za novi odlazak ljudi u Uskok, ali se mora znati zašto se to čini i zašto treba otvoriti prostor za financiranje novih radnih mjesta u dva zagrebačka tužiteljstva«.

Canjuga spremno potvrđuje Bajićev plan i koordinate akcije kojom bi se smanjili zaostaci. Tome dodaje samo činjenicu da se zagrebački "restlovi" daju u rad tužiteljstvima koja uredno ispunjavaju svoje norme i okvirna mjerila.

»Ima pravo moj šef Bajić kad moli da se u ovoj fazi ne ustraje na posebnoj kvaliteti u rješavanju tih zaostataka. Ali, i on i ja znamo – pogriješi li državni odvjetnik u obradi slučaja, propusti li ili neku procesnu radnju obavi pogrešno, predmet će mu se dvaput, triput vratiti na ponovnu obradu. Znači, žureći se da otklonimo zaostatke, nastojat ćemo te predmete obraditi na zakonski optimalan način. Ništa se ne čini ako loše spise dobijemo natrag«, kaže Canjuga.

Ni on neće propustiti mogućnost da u plaćama potraži odgovor na pitanje zašto se rijetki diplomirani pravnici odlučuju za tužiteljsku karijeru. »Još prije nekoliko godina, moja je plaća zamjenika županijskog državnog odvjetnika bila jedva 187 maraka«, kaže Canjuga. »Danas je nešto bolje, ali nisam siguran jesu li svi rizici, sve kušnje profesije i opseg rada obuhvaćeni i dosegom današnjih plaća«.

Ni Canjuga ni Bajić još nisu spremni razgovarati o smjenama u zagrebačkim tužiteljstvima, stegovnim postupcima protiv tužitelja koji su pristigle predmete pokušali rješavati mimo zakona. Za obojicu, to je jesenska tema.

Vlado Rajić