Gospodarstva kandidatskih zemalja, usprkos velikim očekivanjima tamošnjega pučanstva, neće odmah osjetiti dobrobit od priključivanja Europskoj uniji 2004. godine, objavili su analitičari iz bečke skupine Economist Corporate Network (ECN). Njihovo istraživanje, koje nije obuhvatilo Cipar i Maltu, pokazuje da su većinu koristi od uključivanja u zajedničko europsko tržište kandidatske zemlje već iskusile u proteklome desetljeću, a nakon ulaska u punopravno članstvo EU čeka ih bolno prijelazno razdoblje.

U najrazvijenijim kandidatskim zemljama - Češkoj, Mađarskoj i Sloveniji - brže će preobrazbe potaknuti veći gospodarski rast. Srednje razvijene Estonija, Poljska i Slovačka imat će srednjoročno korist od ulaska u EU, ali će u njima kratkoročno, zbog veće konkurencije na njihovu tržištu i zbog ustrojne neprilagođenosti gospodarstva, porasti nezaposlenost. Najnerazvijenije, Latvija i Litva, na korist mogu računati tek dugoročno.

U Sloveniju, iako je najrazvijenija među kandidatskim zemljama, izravna strana ulaganja nisu velika zbog prevelikih otpora liberalizaciji tržišta, na kojemu, kako tvrdi bečka skupina, "prevladavaju kvazimonopolisti, koji su snažno povezani kako s vladom, tako i međusobno, dok su u privatizaciji većinu poduzeća prigrabili bivši socijalistički poslovni ljudi". Te bi se tvrtke mogle naći na udaru protukartelskih istraga koje im, potvrdi li se sumnja u njihovo tajno poslovno sporazumijevanje, donose kaznu od 10 posto lanjskoga prihoda.