Večernji list: 02. 08. 2002.

PAKET EKONOMSKIH REFORMI ZA IZLAZAK BiH IZ SIROMAŠTVA

Petina stanovnika BiH živi sa šest kuna na dan

MOSTAR: Gordan Knezović

Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, najsiromašnija je zemlja u Europi. Prema službenim podacima, 19,1 posto ljudi u BiH živi u krajnjem siromaštvu, odnosno ima dohodak od 1,5 KM (šest kuna) na dan. Zajamčena dnevnica u Republici Srpskoj je tri, a u Federaciji BiH šest KM. U RS 28 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, a u Federaciji BiH 18 posto. U BiH većina stanovnika ima minimalna mjesečna primanja od 200 KM (750 kuna), a prosječna mirovina je 190 KM. Prema međunarodnim standardima, četveročlanoj obitelji na mjesec treba 1000 KM kako ne bi živjela u posvemašnjem siromaštvu. Dvije trećine djece u BiH trpi posljedice siromaštva. Nezaposlenih je oko 40 posto stanovništva, što je najveća stopa nezaposlenosti u tranzicijskim zemljama.

Dok je prosječan rast bruto nacionalnog dohotka u tranzicijskim zemljama jugoistočne Europe postigao najveći razvoj u svijetu od 4,8 posto, u BiH je on neznatan. Zbog zaostajanja u ekonomskoj tranziciji, u usporedbi s drugim zemljama jugoistočne Europe, u BiH su strana ulaganja najmanja.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH prihvatio je predloženi paket ekonomskih reformi, koji su zajednički prihvatili predstavnici Vijeća ministara i entitetskih vlada. Paket reformi usklađen je i s ekonomskim smjernicama iz Mape puta za približavanje BiH Europskoj uniji, a o njemu su se pozitivno očitovali i stručnjaci Svjetske banke i MMF-a. Najznačajniji je dio paketa Dokument o strategiji za smanjenje siromaštva, dokument napravljen na uzorku dokumenta Svjetske banke koji se primjenjuje u više od 40 drugih zemalja. Primjena programa imat će u BiH sprecifične prepreke, na što je upozorio ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija rekavši kako ekonomske reforme mogu uspjeti prihvate li se kao općedruštveni ugovor iznad političkih i nacionalnih podjela.

Opće su smjernice toga dokumenta poboljšanje zakonske regulative za razvoj poslovanja za domaće i strane ulagače, borba protiv korupcije i ubrzanje integracije BiH u EU. Poboljšanje uvjeta za razvoj planirano je ostvariti uspostavom stabilnog makroekonomskog okvira, strukturalnim promjenama (uključujući privatizaciju velikih poduzeća), jačanjem nadzorne uloge Centralne banke, reformom socijalnih fondova i tržišta rada, jačanjem vanjske trgovine i smanjenjem administrativnih prepreka za ulaganja. Kao jedan od ključnih preduvjeta realiziranja programa ističe se borba protiv korupcije reformom sudstva i donošenjem novog zakonodavstva.