HAŠKI SUD RAZRAĐUJE »STRATEGIJU PREPUŠTANJA« KAKO BI DO 2008. STIGAO SUDITI SAMO NAJVIŠE RANGIRANIMA

ZAGREB – Haški sud neće preuzeti slučaj Lora, ali ni druga suđenja niže rangiranima u hijerarhiji za zločine počinjene u Hrvatskoj, jer do 2008. želi presuditi najviše rangiranim optuženicima i okončati rad. To se može zaključiti iz neslužbenih razgovora s izvorima u tužiteljstvu Haškog suda, ali iz službenih dokumenata suda. Jedan je od takvih dokumenata i posljednji govor predsjednika Haškoga suda Claudea Jorde pred Vijećem sigurnosti UN-a, u kojemu je nedavno naznačio »strategiju prepuštanja« slučajeva nižim nacionalnim sudovima. U svojemu govoru koji je 26. srpnja održao pred VS UN-a, osnivačem Haškoga suda, Jorda je ponovio kako sud do 2004. želi okončati istrage, a do 2008. i prvostupanjske presude, naglašavajući kako »sud mora poštovati te rokove«. Jedini način da se to postigne, naglašava Jorda, jest u Haagu suditi »prvenstveno onim optuženicima koji su najozbiljnije prekršili međunarodni pravni poredak«, a »neke manje važne slučajeve prepustiti nacionalnim sudovima«. Optuženicima koji »najozbiljnije krše međunarodni pravni poredak« Jorda smatra »najviše političke, vojne, paravojne i civilne vođe«.

Jorda potom na primjeru BiH iznosi procjene tužiteljstva o tome koliko bi se suđenja trebalo provesti u Haagu, a koliko u BiH. Od oko stotinu optužnica, koliko ih Carla del Ponte kani podići do 2004., polovinu suđenja trebalo bi provesti u toj zemlji, a ostatak u Haagu. Stoga Jorda poziva članove VS UN-a da »iskoriste svoj utjecaj u zemljama članicama, a osobito onima iz bivše Jugoslavije, da uhite optuženike na svojem području – osobito visoko rangirane – te ih, zajedno sa svim dokazima koje imaju, i izruče ih Haagu. Tako i samo tako bit ćemo sposobni ispuniti naš mandat u predviđenim rokovima«, jasan je Jorda. Potom on izlaže način na koji zamišlja organizaciju suđenja ratnim zločincima u BiH. Zanimljivo je da se predsjednik Haškoga suda koncentrirao samo na tu državu, uopće ne spominjući Hrvatsku, Srbiju ili Kosovo.

Takav sudski sustav Jorda predlaže zato što su sudovi u BiH »još uvijek suočeni sa strukturalnim poteškoćama«, a one se, drži, ne mogu ispraviti još »nekoliko godina«, unatoč tome što je Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH pokrenuo dalekosežnu reformu pravosudnoga sustava.

Zanimljivo je, međutim, da se u razgovorima o smanjivanju opsega rada Haškoga suda Hrvatska gotovo uopće ne spominje. Nakon što je, primjerice, postalo očito kako splitsko suđenje za Loru izmiče uobičajenim uzusima pravosudne procedure, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, pa i premijer Račan osobno, nekoliko su puta u javnosti naglasili kako će baš na tome suđenju Haag testirati sposobnost hrvatskoga pravosuđa da sankcionira ratne zločine.