GRAHAM BLEWITT, zamjenik glavne tužiteljice Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, Carle Del Ponte, u ekskluzivnom intervjuu Globusu najavljuje nove optužnice protiv građana Republike Hrvatske zbog zločina počinjenih u akcijama Medački džep, Bljesak i Oluja

OPTUŽNICE Istražujemo osobe koje su, vjerujemo, umiješane u zločine, i čim prikupimo dokaze, podići ćemo optužnice LEGITIMITET Tužilaštvo ne tretira Oluju i Bljesak kao agresorske akcije, nego im dajemo puni vojni i pravni legitimitet

Početkom kolovoza hodnici Haškog suda za ratne zločine vidljivo su prazni. Tek nekoliko srbijanskih novinara izvješćuje s Miloševićeva suđenja, dok se odvjetnici ostalih optuženika izmjenjuju u klimatiziranim. dvoranama za sastanke. U bifeu na gornjem katu kavu ispijaju rijetki prevoditelji koji nisu uspjeli na vrijeme otići na odmor. Glavna tužiteljica Carla Del Ponte na dužem je službenom putu, a njezin zamjenik Graham Blewitt ljubazno je pristao dati intervju Globusu.

- O tome vam, naravno, ne mogu ništa konkretno reći. Hoće li, i kad, doći do optužnica, ovisi isključivo o tome koliko ćemo dokaza protiv osumnjičenih osoba uspjeti pronaći.

- Postoje istrage koje se vode u slučajevima Medački džep te o ratnim zločinima počinjenim za vrijeme i nakon ratnih operacija Bljesak i Oluja. Tužilaštvo istražuje osobe koje su, vjerujemo, umiješane u te zločine, i onog trenutka kad prikupimo dovoljno dokaza podići ćemo optužnice protiv njih. No, ništa vam ne mogu reći prije nego što istrage budu završene. Želio bih samo naglasiti da tužilaštvo ne tretira Oluju i Bljesak kao agresorske akcije, nego im dajemo puni vojni i pravni legitimitet. Postoje, međutim, ozbiljne indicije da su te akcije iskorištene da bi se nad dijelovima lokalnog stanovništva provela politika etničkog čišćenja. Postoje, također, ratni zločini počinjeni u tom periodu, i naš je interes da se ta pitanja istraže i raščiste.

- Ne želim govoriti o mogućim optužnicama, mogu samo ponoviti: naš interes nije optužiti nevine osobe, ni dovesti u pitanje pravo Hrvatske na teritorijalnu cjelovitost. Naša je zadaća procesuirati ratne zločine, i to je sve što mi činimo.

- Dosad nismo razmatrali eventualnu pomoć SAD-a u tom pitanju. Ako mogu pretpostaviti što se krije iza vašeg pitanja, ponovit ću da se operacija Oluja u našim krugovima ne tretira kao nelegalna akcija. Dakle, u slučaju da je SAD i podržavao tu operaciju, to za nas nije zločin. Ono što istražujemo jesu sami zločini počinjeni za vrijeme operacije, i, što je znakovito, zločini koji su počinjeni nakon nje. Dakle, ne samu akciju. Stoga nema nikakvih dokaza ni saznanja da je SAD upoznat s ratnim zločinima u Oluji.

- Moram biti pažljiv u onome što govorim, općenito, o Miloševićevu slučaju, jer se to u tijeku procesa može protumačiti i kao pritisak na suce, a to ne bih želio. Dakle, neke vam stvari mogu reći, a neke ne. Prvi dio Miloševićeva suđenja, koji obuhvaća optužnicu za Kosovo, bliži se kraju. Završit će potkraj ovog mjeseca, kad optužba pozove preostale svjedoke. Nakon toga procesuirat će se optužnice vezane uz Miloševićevu odgovornost za zbivanja u BiH i Hrvatskoj. Taj će proces teći jedinstveno, potkraj idućeg mjeseca, kad Vijeće Suda pozove obje strane, optužbu i obranu, da iznesu svoje viđenje optužnice, u trajanju od tri sata. Kronološki gledano, kad su u pitanju sve tri optužnice, prva je ona vezana za Hrvatsku i zbivanja 1991.-1992., potom ona vezana za bosanska zbivanja 1992.-1995., pa ona kosovska od 1998. do 1999. Što se tiče hrvatske optužnice, tužilaštvo se koncentriralo na nekoliko događaja u kojima je JNA poduzimala svoje vojne akcije, prije svega na Vukovar i Dubrovnik. U vrijeme napada na te gradove Milošević je, kao predsjednik Srbije, bio odgovoran za djelovanje JNA i paravojnih formacija na teritoriju RH. To je osnova optužnice protiv njega.

- Morat ću vas podsjetiti da tužiteljstvo ima utvrditi odgovornost optuženika u skladu s opravdanim sumnjama. No, katkad smo nezadovoljni dokazima, jer oni ne potvrđuju našu opravdanu sumnju, pa u tom slučaju tražimo dodatna istraživanja i nove dokaze. Još nije najjasnije otkud će ti dokazi doći, no, umjesto da odbacimo cijeli slučaj, mi ćemo učiniti ono što uvijek činimo kad su u pitanju takvi slučajevi - ponovno ćemo razmotriti sve dokaze u slučajevima Strugar i Jokić, kao i ostale dokaze. Umjesto da optužimo admirala Zeca, riskirajući da, zbog nedostaika dokaza, bude oslobođen, mi ćemo obaviti dodatna istraživanja.

Tada će, nadamo se, cijeli slučaj držati vodu. Iz toga proizlazi da slučaj Zec neće imati implikacija na Miloševićevo suđenje. Naprosto, još nismo zadovoljni dokazima koje imamo protiv jednog optuženog za napade na Dubrovnik To se događalo i prije.

- Da, i na njoj nisu zatekli generala Mladića. Mi smo i dalje uvjereni da se on krije na teritoriju Srbije, i zamjeramo srbijanskoj Vladi na nekooperativnosti. Mladić i Radovan Karadžić odgovorni su za masovne zločine u BiH, i velika je sramota međunarodne zajednice te odgovornih institucija što oni još nisu privedeni pravdi.

- Osobno nisam najbolje upoznat, no naši istražitelji redovito prate ta suđenja. Stoga, nemam poseban uvid, mišljenje ili stav o tim procesima. No, pitanje je principa da Haški sud dopušta državama na prostoru bivše lugoslavije procesuiranje ratnih zločina. Ovaj Sud ne može procesuirati sve ratne zločine počinjene na tom prostoru. Morali smo se koncentrirati samo na najviše rangirane osobe, jer su one imale, ili još imaju, političku moć u svojim državama, i može se pretpostaviti da ne bi dopustile vlastito procesuiranje, ili da bi iskoristile svoj utjecaj za razne vrste opstrukcija i pritisaka. No, kad god vidimo da su vlasti kadre i same procesuirati takve osobe, kao što je slučaj u Hrvatskoj, mi to pozdravljamo. Jer, samo se procesuiranjem ratnih zločina može prekinuti lanac nepotrebnog nasilja što se događalo na tim prostorima. U slučaju da se takvi zločini ne privode pravdi, nasilje će se prije ili poslije nastaviti. Naprimjer, zbog toga što na prostoru bivše Jugoslavije nisu procesuirani nacistički zločini u Drugom svjetskom ratu, dogodio se znakovit fenomen. Neki su se Hrvati i Srbi s boravištima u inozemstvu, na početku rata u Hrvatskoj i BiH, pridružili paravojnim postrojbama i u njima počinili zločine. Nakon toga vratili su se u zemlje prethodnog boravka. Imamo razloga smatrati da su se oni za proteklog rata "osvećivali" zbog zločina u Drugom svjetskom ratu - kad neki nisu bili privedeni pravdi. Stoga je i u interesu država na tim prostorima da procesuiraju sve zločine u proteklom ratu, kako u nekim budućim vremenima ne bi došlo do efekta "osvete".

- Kao što sam rekao, Haški sud ne može procesuirati sve zločine i lokalni sudovi moraju snositi svoj dio tereta. U BiH postoje i neke posebne okolnosti, a to su da suđenja zločincima mogu ovisiti i o etničkom sastavu sudaca. To se, nažalost, i događalo, dokazi koji su postojali odbijani su zbog etničkih simpatija. To je za nas neprihvatljivo, i željeli smo popraviti to stanje uspostavom suda za ratne zločine koji će se baviti niže rangiranim slučajevima. Takav sud imao svoj program zaštite svjedoka i bio bi neovisan o političkim promjenama u državi. Imao bi jurisdikciju nad svim zločinima počinjenim u BiH, suci bi bili dodatno obučavani, kao i tužitelji, od međunarodnih eksperata. Takav bi sud bio dostatan za pravedna suđenja, a troškove njegova formiranja snosila bi međunarodna zajednica. Vjerujemo da bi OHR bio nadležan za njegovo formiranje.

- U principu, kad je riječ o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječanstva, svi bi sudovi trebali imati univerzalnu jurisdikciju. Svaki bi sud mogao i trebao suditi takvoj osobi u okviru svojih nadležnosti. Za suđenje ratnim zločinima posebno su odgovorne države potpisnice ugovora o formiranju ICC-a (Stalnog međunarodnog suda za ratne zločine). Budući da su sve države bivše Jugoslavije potpisnice ICC-a, obvezne su suditi za ratne zločine, uključivo i ekstradiciju optuženih.

- Mislim da nesudjelovanje SAD-a u nastajanju ICC-a neće imati odraza na njegov kredibilitet. Na kredibilitet stalnog suda za ratne zločine efekta može imati eventualna nemogućnost da provodi istrage o ratnim zločinima. Evidentno je da bi sudjelovanje SAD-a dalo više samopouzdanja sudu i procesima koje će on voditi, bez njih će to biti nešto teže. No, sud može uspjeti i bez Amerikanaca. Ipak, nadam se da će Sjedinjene Države u budućnost uvidjeti da nemaju razloga bojati se ili sumnjati u važnost ICC-a u međunarodnoj zajednici, te da će možda preispitati svoju odluku.

- Ne mogu vam govoriti o pojedinačnim slučajevima, no zadovoljni smo suradnjom s vlastima u Hrvatskoj. Još ima nekih neriješenih pitanja oko pojedinih svjedoka i dokumenata, ali nemamo razloga sumnjati da će i to biti riješeno. Tužiteljica je, kao što znate, razgovarala s predstavnicima vaše Vlade, i možemo reći da smo zadovoljni suradnjom. No, i dalje smo nezadovoljni načinom na koji je, za vaše vlasti, nestao general Ante Gotovina. To nas je ozbiljno zabrinulo. Smatramo da je on jedini s našeg popisa optuženika za ratne zločine koji se još nalazi na području Republike Hrvatske.

- Mi, naravno, nemamo precizne podatke gdje se on danas nalazi, ali znamo da se nalazio u Hrvatskoj. Također znamo da se tamo nalazio kad je u vašu zemlju stigla optužnica protiv njega. Stoga možemo reći da nismo zadovoljni suradnjom kad je u pitanju general Gotovina. No, ako mi dođemo do točne informacije o tome gdje se general Gotoviria nalazi, nećemo oklijevati da o tome obavijestimo vašu Vladu. Ako saznamo da se nalazi izvan Hrvatske, onda ćemo se obratiti državi u kojoj je lociran.

- To nije prvi put da odvjetnici optuženih pokušavaju dobiti materijal optužnice prije nego što su se njihovi klijenti predali. U takvim slučajevima uvijek smo dosljedni, i ne dopuštamo da se naši materijali daju na uvid osobama koje još nisu u jurisdikciji Haškog suda. Upravo mi pada na pamet drugi takav slučaj kad su odvjetnici pokušali doći do dokaza optužnice izvan Suda. Riječ je o slučaju Željka Ražnatovića Arkana. Dok je još bio živ, njegovi su odvjetnici stalno dijalogizirali o tome kako da pribave dokazne materijale optužnice, a da njihov klijent ne zakorači u sudnicu. Naravno, i njih smo odbili, jer princip je isti.