HRVATSKO PRAVO

Prve online stranačke novine u Republici Hrvatskoj

http: www.hrvatsko-pravo.hr

http: www.hrvatsko-pravo.com

14. studeni 2008.

                           „HRVATSKA U KAOSU“

Napori Hrvatske da uđe u Europsku Uniju  nalaze se na samoj granici stopiranja.

Nedavno postavljena auto-bomba u hrvatskom glavnom gradu  usmrtila je poznatog novinara Ivu Pukanića.  Vlast obavještava građanstvo da je izvršen još jedan u nizu atentata 'mafijaškog stila' na još jednu u javnosti vrlo poznatu osobu  

Atentati, javna fizička batinanja istaknutih pripadnika istražiteljskog novinarstva i poslovnih lidera razljutili su hrvatsku javnost te uzdrmali kredibilitet hrvatskog premijera Ive Sanadera te njegove 'HDZ-ove' Vlade.

Ivo Pukanić je dobio na reputaciji radi vođenja istraga mračnih veza između kriminalaca, biznismena i političara u hrvatskome društvu.  Njegovim ubojstvom se još više pojačao intenzitet gadljivosti biračkog tijela prema zagrebačkom političkom vodstvu.

Predstavnici Europske Unije su rekli da zbog nedavnog porasta organiziranog kriminala Hrvatskoj prijeti ne samo stagnacija, nego možda cak i blokada hrvatskih aspiracija za ulazak u tu europsku zajednicu. Kao odgovor toj prijetnji,  Sanader je čvrsto izjavio da neće dopustiti da Hrvatska postane drugi Bejrut te da njegova Vlada čini sve kako bi konačno uspostavila pravnu državu.

Međutim  Sanader nije uopće zainteresiran za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije koja je duboko ukorijenjena kod najviših državnih organa vlasti: posljednjih pet godina je HDZ-ova elita pljačkala državnu srebrninu koja pripada građanima RH i to najčesće kroz pljačku javnih firmi u kojima su se na čelu postavljali najviši dužnosnici Vlade RH.  Pljačka se vršila ili kroz beskrupuloznu privatizaciju državnih korporacija i to na ogromnu financijsku štetu hrvatskih građana ili kroz namjerno napuhane državne mega-projekte koji se financiraju isključivo putem državnog proračuna.

Nekoliko hrvatskih medija je objavilo da se  Sanader osobno obogatio s nekoliko milijuna dolara.  On tu činjenicu uopće nije krio pred javnošću besramno pokazujući svoju 'strast' prema kolekciji svojih skupocjenih satova koju je 'zaradio' putem masovnih pljački koje  Sanader sprovodi skupa sa svojim bliskim suradnicima po cijeloj državi ispraznjujući na taj način ionako već limitirane državne financijske izvore.

Prema istraživanju Adriatic Instituta (AI), korupcija kojom su zahvaćene sve strukture državne vlasti koštaju hrvatske porezne obveznike preko $1.000.000.000 godišnje.  To je šokantna činjenica za jednu zemlju čiji GDP iznosi $23 milijarde.

G. Sanader je stavio svoju političku karijeru na pladanj pokušavajući uvjeriti Bruxelles da će Hrvatska biti spremna  u potpunosti postati dvadeset i osmom članicom EU do 2011 godine.  Da bi postigao taj cilj,  Sanader se služi politikom neprestanog zastrašivanja svojih političkh protivnika kao i  primjenom laži u Washingtonu i Bruxellesu da je njegova Vlada spremna za provedbu svih nužnih reformi.

Europljani su konačno shvatili kakvu igru  Sanader igra.  Prema zadnjem Europskom Izvještaju o napretku  "korupcija još uvijek prevladava po svim segmentima hrvatskog društva".  "Administrativni kapacitet državnih organa vlasti za borbu protiv bilo kakvog oblika korupcije je neefikasan i neadekvatan".  Zatim se kaže da "nedostaje kultura političkog povjerenja i odlučnosti za borbu protiv bilo kakve vrste korupcije i to u samome vrhu političke garniture vlasti".

Ekonomske i sudske reforme su zastale.  Hrvatska ima najveće poreze u cijeloj regiji.  Hrvatski vanjski dug je katastrofalan.  Neefikasne državne korporacije, posebice u brodogradnji i metalurgiji, dobivaju veliki dio državnog proračuna znajući da tako država ide namjerno u gubitke.  Na taj način država nastavlja dalje nagrađivati svoje 'neuspjehe' i u tim industrijskim granama. Politika se i dalje miješa u sudstvo.  Preko 1,4 milijuna sudskih sporova u svezi nekretnina se još uvijek nalazi neriješenim.

Nataša Srdoč, Predsjednica AI kaže slijedeće: "Za provođenje stvarnih reformi je potrebno stvoriti nezavisno sudstvo, odlučno zakonski fiksno 'učvrstiti, osigurati i zajamčiti' pravo na osobno vlasništvo pojedinaca, grupa itd., srezati poreze, i smanjiti državne gubitke kroz drastično smanjenje nepotrebnih raskošnih državnih projekata.  Bazična legalna i institucionalna tijela moraju biti uspostavljena, koja bi morala imati ulogu osnovnog temelja garancije, pokretača, oslonca i usmjerivača za provedbu različitih zakona te funkcioniranje tržišne ekonomije".

U Indexu ekonomske slobode 2008, The Heritage Foundation i WSJ su stavili Hrvatsku na 113 mjesto u svijetu od ukupno 157 država, a u Europi na 37 mjesto od ukupno 41. 

 Sanader također bez ikakvoga stida koristi hrvatske medije u cilju razbijanja njegovih kritičara.  Na primjer, kada sam ga prošle godine kritizirao u novinama, on je mene odmah direktno proglasio vrlo bliskim 'prijateljem' Ivića Pašalića kako bi me okarakterizirao kao nacionalnog neo-fasistu.  Ta laž je odmah bila plasirana u državnim novinskoj agenciji HINA, koja me je također direktno optužila da sam imao vrlo bliske veze s  Pašalićem i da sam ujedno čak i podržavao 'kao jedan od rijetkih US novinara' bivšega autokratskog predsjednika,  Franju Tudjmana.

Te tvrdnje bi bile komične da situacija u Hrvatskoj nije tako kritična.  Tokom godina ja sam u svojim komentarima vrlo javno kritizirao Ivića Pašalića zbog njegovog nacionalizma i vrlo visokog stupnja korupcije koja je i tada postojala u Hrvatskoj.  Činjenica da sam ja uopće bio i nekakav osoban 'prijatelj'  Pašalića je realno moguće, ali samo u maštanjima  Sanadera. Osim toga, ja sam 90tih non-stop pisao protiv Tudjmanovog režima, kritizirajući ga za njegov autokratski stil vladanja, 'ekonomsku' favorizaciju svojih bliskih pripadnika te pojavu anti-semitizma.

Ono što sam ja podržavao je odcjepljenje Hrvatske od bivše SFRJ kojom je dominirala Srbija.  Nakon dugogodišnje komunističke represije, Hrvati su zaslužili pravo na svoju nacionalnu suverenost.  Poput baltičkih republika, Hrvatska nezavisnost je predstavljala važnu pobjedu za njezinu samoopredjeljenost. Litva, Latvija i Estonija se nalaze na dobrom putu da postanu vrlo moderne europske države. 

Hrvatska se nalazi u sistemu kleptokracije (državna vlast koja odiše korupcijom i pohlepom) koja sistematično uništava demokraciju i prosperitet.

Mart Laar, bivši premijer Estonije je najbolje naglasio slijedeće: "Prvi korak u borbi protiv korupcije je da nisam sam korumpiran".  Pošto je  Sanader dio tog problema, tada njegova 'protu-kriminalna' i 'protu-korupcijska' kampanja je već unaprijed osuđena na propast, a hrvatski građani će i dalje nastavljati za to plaćati cijenu. 

Jeffery T. Kuhner "The Washington Times" 09.11.2008.