HRVATSKO PRAVO

Prve online stranačke novine u Republici Hrvatskoj

http: www.hrvatsko-pravo.hr

http: www.hrvatsko-pravo.com

12. travanj 2008.

HRVATSKA -ZEMLJA VELIKE LAŽI - MOGLA BI BITI  POKOPANA OD SVOJIH VLASTITIH NITKOVA!

Istinoljubivi dio Hrvatske ponovno umire od crvenila i srama nakon beskrupuloznih laži američkog predsjednika o zrelosti hrvatske demokracije. Preslabe su i nevjerodostojne snage takozvanog civilnog društva u Hrvatskoj da bi na temeljima titoizma i lažiranog antifašizma njihovih razbojničkih očeva i djedova (čast iznimkama koji nisu iz obitelji titoista i antiHrvata), bili kadri preko noći prikupiti gotovo pola milijuna potpisa za referendum o neulasku u NATO.

Hrvatsku bagažu može pomesti samo snažan i demokratski patriotski pokret kojem obezglavljeni na vlasti ne daju prostora niti da se pojavi niti da zaustavi novo zatiranje naroda i njegove kakve takve samostalnosti. Dok je trojac Sanader-Bush i Mesić pričao totalne bedastoće, posebno je šuplja bila ona „da Hrvatima više nitko neće oduzeti njihovu slobodu“, a upravo ih se u ime te slobode porobljava, trajala je staljinistička represija nad poznatom građankom i njezino odvođenje u ludnicu dostojno jugoslavenskih i sovjetskih zloporaba psihijatrije u političke svrhe.

U svemu tome, predsjednik Mesić je imao svoje prste, jer policija je morala imati mig odozgo za takvu nevjerojatnu kriminalnu svinjariju. To je Hrvatska, država zrele demokracije, za koju se može procijeniti, po računu vjerojatnosti, da ima više desetaka takvih slučajeva zlouporabe psihijatrije u političke ili imovinske svrhe za koje javnost pojma nema, uostalom kao što ne mari i za mnoge druge stvari koje će joj se jednog dana obiti o glavu.

Koliko je sramotna Busheva administracija koja nema pojma o demokraciji niti u vlastitoj kući, a kamoli da može osigurati demokraciju i slobodu u suvremenom svijetu, alarmirala je ovih dana vijest da je vođa borbe protiv apartheida koji je 27 godina proveo u zatvoru,  bivši prvi crni predsjednik Južne Afrike nobelovac Nelson Mandela, u starosti od 90 godina i dalje na spisku američke vlade kao terorist i da se njegova organizacija Afrički nacionalni kongres i dalje vodi u registru američkog State departmenta, kojeg već osam godina vode američki crnci ministri, kao teroristička organizacija čijim je članovima zabranjen ulazak u SAD.

Monstruozna je to aljkavaost i prijezir prema istini, slobodi i ljudskim pravima pa se s tog stajališta onda mogu razumjeti bestijalna mučenja u raznim ilegalnim zatvorima od Abu Graiba do Guantanama sa odobrenjem samog američkog vrha.  

Jednako se tako ova američka institucija odnosi i prema Hrvatskoj, pa je bilo više nego žalosno da je Sanader govorio o zalaganju američke politike za Hrvatsku u vrijeme Jugoslavije. Jest, američka politika se je okrenula prvi puta protiv Jugoslavije, ali tek 1989. godine povodom svjedočenja Dobroslava Parage u američkom Kongresu, ali niti jedne jedine sekunde, mjeseca, godine ili desetljeća ranije.

Politika SAD-a je, kada već Sanader toliko bezobzirno laže, moramo ponoviti, čvrsto  zagovarala komunističku jedinstvenu velikosrpsku Jugoslaviju, njezin puni teritorijalni integritet i suverenitet i tko je god to dovodio u pitanje SAD su ga tretirale kao neprijatelja američkih strateških vanjskopolitičkih interesa.  

UMRO JEDAN OD STUPOVA JUGO BOLJŠEVIZMA I TUĐMANOVE KRVOLOČNE DIKTATURE JADRANKO CRNIĆ

Režimski, bolje reći udbaški mediji u Hrvatskoj, protekli tjedan su sa velikom tugom  ispratili bivšeg suca i predsjednika Ustavnog suda Jadranka Crnića kao velikog stručnjaka (položio tobožnji doktorat pravnih znanosti u 77 godini života) i humanistu, ponovno prešućujući onaj dio njegove radne biografije koji bi ga potpuno diskvalificirao za rad u demokratskoj zemlji koja je nominalno raskrstila sa diktaturom.

Taj jad od suca prešutio je da je čitavog života vjerno služio Titu i Partiji u koju se je dragovoljno učlanio još za vrijeme studija kada je jednom svojem kolegi rekao:“Znaš, od danas sam promijenio ime (zvao se je do tada drugim imenom) i ušao sam u Partiju“, na što mu je ovaj odgovorio „Znaš, kolega, tko s vragom tikve sadi o glavu mu se razbiju“.

Crniću se nisu razbile tikve o glavu doslovce odmah, ali je ranih šezdesetih godina, nakon za ono vrijeme velike korupcionaške afere i pljačke društvene imovine, smijenjen sa mjesta predsjednika Okružnog suda u Gospiću, protjeran iz Partije i pravosuđa i završio u egzilu, zamislite, u Dugom Selu kraj Zagreba bez ugleda i posla.  

Kasnije je, zahvaljujući ljudima daleko boljim i poštenijim od njega, iskoristio njihovu dobrotu da se opet uzvere i drugima nastavi nanositi velike nepravde i zlo.

Statiranje u Crvenom križu i drugim kvazi humanitarnim djelatnostima nije ga spriječilo da kada je dobio nalog od krovoloka Franje Tuđmana da uništi Hrvatsku stranku prava i prepiše je na jednog idiota, da to i učini protivno svim zakonima, pravdi, Ustavu i Božjem zakonu. Sve je Crnić pogazio i zatro da bi ostvario svoj banditski cilj ostanka na sudačkoj stolici pod cijenu gaženja preko živih i mrtvih.

Kako je živio, tako je i umro, bez vjerskog pogreba, bez Božjeg mira i oprosta od svojih mnogobrojnih žrtava.

Hrvatsku dakle pokapaju njezini vlastiti besprizorni, bez obraza i časti.

„Domovino moja, tvoje sunce pada, ni umrijeti za te Hrvat snage nema, dok nam stranac majko, tihu propast sprema“(AGM)