HRVATSKO PRAVO

Prve online stranačke novine u Republici Hrvatskoj

06. studeni 2009.

TUĐMANOVI TRABANTI RASPRODAVAJU HRVATSKU!

Povijest se ponavlja! Predsjednica vlade Republike Hrvatske, Jadranka Kosor, (HDZ), krenula je stopama izdaje Josipa Jurja Strossmayera i njegovih tako zvanih narodnjaka i liberala. No, “kvaliteta“ izdaje se promijenila s obzirom da je Strossmayer, nakon što je izdao hrvatsku Rijeku koja je pala pod Ugarsku, zbog tzv. riječke krpice na sporazum o Hrvatsko-Ugarskoj nagodbi, koju su Madžari odbili, otišao zauvijek i posramljen iz politike u koju se ovaj kontroverzni đakovački biskup više nije vraćao. Jadranka Kosor nakon prijedloga o potpisivanju hrvatsko-slovenskoga sporazuma o arbitraži, kojim hrvatskoj prijeti gubitak dijela njena političkog i državnoga teritorija, ostaje predsjednica vlade koja nije pala, i sastav Hrvatskog sabora iz 2007. nije raspušten, iako je saborska većina dala potporu vladajućoj koaliciji na čelu sa protuhrvatskom i anti-demokratskom Hrvatskom demokratskom zajednicom, da potpiše sporazum o arbitraži oko slovensko-hrvatskog graničnoga sporazuma.

Hrvatska stranka prava 1861., koja je sa Hrvatskim obrambenim snagama (HOS) branila teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske i njen ustavno-pravni poredak od velikosrpske agresije, 1991./1992., protiv je ucjene slovenske (ljevičarsko-liberalne) vlade premijera Pahora i demokratskoga parlamenta Republike Slovenije da Republika Hrvatska svoje članstvo u Europskoj uniji „kupuje“ predajom dijela svoga teritorija.

Komisija Biskupske konferencije Justitia et pax Katoličke Crkve u Hrvatskoj preporučila je, i apelirala hrvatskoj vladi da sporazum o arbitraži ne potpiše, te da je hrvatski suverenitet važniji od članstva u Europskoj uniji. Crkva u Hrvata zna o čemu govori jer ima bogato povijesno iskustvo u obrani suvereniteta hrvatskog naroda u 200 godišnjoj borbi protiv agresije Osmanskog Carstva protiv Hrvatske, i hrvatsko-turskih ratova za hrvatsku zemlju.

Trogiranin, biskup i hrvatski ban Berislavić izvojevao je svojedobno velebne pobjede u pojedinačnim bitkama Davida protiv Golijata, i svoj je život položio na oltar Domovine, braneći hrvatske granice, hrvatski kraljevski grad Bihać i hrvatski narod!

Zato Crkva u tom pogledu ima malo više moralnog prava od pukog promatrača reći riječ u korist obrane hrvatskog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske. To je Stepinčeva (duhovna i domoljubna) Crkva, u odnosu prema Strossmayerovoj materijalističkoj protunarodnoj Crkvi čiji zloduh i dan danas igra u našoj Crkvi, nažalost, važnu ulogu, ali Stepinčeva Crkva se ne predaje, kao što žrtva komunizma, blaženi Zagrebački nadbiskup i kardinal dr. Alojzije Stepinac reče: Ja nisam trska koja se savija pred prvim povjetarcem!

Skupina hrvatskih intelektualaca i akademika također apelira da se za Hrvatsku nepovoljni sporazum sa Slovenijom ne potpiše. Akademik dr. sc. Davorin Rudolf je izričit: hrvatska vlada odustala je od međunarodnih instrumenata poput Međunarodnog suda u Hamburgu, i izabrala je birokratsko rješenje Europske unije, Rehnov prijedlog broj 2 koji Hrvatski sabor nije podržao, da bi ga poslije podržao. Time su saborski zastupnici, uz iznimke, potvrdili svoju nedosljednost, svoj oportunizam najgore vrste, time su potvrdili da su najgori Strossmayerovi nasljednici u hrvatskoj politici u kojoj se već 150 godina lome koplja između pristaša Oca domovine Ante Starčevića, i izdajica među Hrvatima.

Ova bijedna gomila glasačke mašinerije u Hrvatskom saboru, kojemu su i ime promijenili samo da ne bude imao atribut državnog sabora, a što i nije daleko od istine jer i ne brani državne interese nego interese inozemstva, za Judine škude prodaje obraz hrvatskog naroda koji si je sam kriv jer je birao izdajice kao svoje zastupnike.

Hrvatska stranka prava 1861. je upozoravala svoj narod, i upozorava ga gotovo dva desetljeća da se čuva izdajica u liku vukova koji dolaze u ovčjem runu! Narod je upozoren da ima alternativu u obrani svih hrvatskih i interesa hrvatskog političkog naroda, jer još postoji Hrvatska stranka prava 1861., ali narod si je dopustio da na izborima bude prevaren, da mu u vrijeme vladavine Franje Tuđmana pokradu njegove glasove, kao i poslije u vrijeme Račanove i Sanaderove koalicije, te je uvijek imao mogućnost da svoje glasove obrani masovnim prosvjedom kao što iranska oporba svoje glasove i izbornu pobjedu brani na masovnim prosvjedima u Teheranu i širom Islamske Republike Iran.

Hrvati su odustali od ovakve legitimne obrane prava, i poslije se priklonili korumpiranim kleptomanima u vladajućim koalicijama. Narod ima i danas izbor i alternativu, ali je prespavao, iako ga je upravo Hrvatska stranka prava 1861. godine 1997. na već tada sudbonosnim izborima pozvala: “Hrvati, probudite se!“. Unatoč medijskoj cenzuri kojoj je HSP 1861. izložena u nedemokratskoj političkoj areni Hrvatske, narod nije glup da ne zna tko mu je od hrvatskih političkih stranaka priskošio u obranu početkom devedesetih kada je Franjo Tuđman sa svojom komunističkom titoističkom udbaškom sljedbom izdao Vukovar.

Hrvatski branitelj u Vukovaru, i mučenik s Ovčare Siniša Glavašević, je u studenome 1991. u “Oporuci Vukovara“ upozorio hrvatski narod da su saborski zastupnici izdajice! Rijetko koji narod kao hrvatski narod je dobio toliko očitih dobronamjernih upozorenja koja nije saslušao, i zbog toga se nije trgnuo, te mu sada korumpirane lopuže i izdajice skidaju glavu, i to u njegovo ime!

U posljednjih 130 godina ovo je najmanje peti teritorijalni ustupak na račun hrvatskih područja; prvi je bio u vrijeme Strossmayera kada je grad i luka Rijeka odstupljena Ugarskoj, drugi teritorijalni ustupak bio je 1920. kada je jugoslavenski velikosrpski režim, sa koalicijom hrvatskih izdajnika, odstupila Kraljevini Italiji i talijanskim fašistima grad i luku Rijeku s otocima, i grad Zadar s otocima; treći puta je režim poglavnika Pavelića odstupio veći dio hrvatske Dalmacije sa gradom Splitom fašističkoj Italiji, četvrti puta je režim Komunističke partije Hrvatske prepustio Srbiji istočni Srijem i grad Zemun, a sada koalicijski režim Hrvatske demokratske zajednice prepušta dio Savudrijske vale, dio hrvatskog mora i kopna Republici Sloveniji. Okupaciju Svete Gere hrvatske izdajice već godinama ne spominju. (O Tuđmanovim teritorijalnim ustupcima da i ne govorimo.)

Parlamentarni akt o ratifikaciji sporazuma Kosor – Pahor uslijedit će uskoro nakon ovotjednog potpisivanja sporazuma, ali već sada se može tvrditi da su saborski zastupnici pali na najniže grane od obnove višestranačkog parlamentarizma 1990. godine kada Damir Kajin (IDS) danas brani hrvatske nacionalne interese, čak i predsjednik srpske stranke iskazuje hrvatsko domoljublje, dok razvikani HDZ gazi hrvatska nacionalna prava, ali kada se analizira malo bolje, kada je to HDZ ikada branio hrvatske nacionalne interese?

Saborski zastupnik Grubišić iz Glavaševe stranke HDSSB, je u saborskoj raspravi o podršci sporazumu Kosor - Pahor jedini smogao snage premijerki u lice reći istinu – da je izdala hrvatske nacionalne interese! I general Stipetić, i znanstvenik svjetskoga glasa, gospodin Đikić, i intelektualci s lijeva i desna su PROTIV toga sporazuma, samo su HDZ i Vesna Pusić i njena stranka HNS-Liberalni demokrati ZA (tuđmanovci i strossmayerovici (!). Imala je Vesna Pusić pravo kada je početkom 2004. rekla da je Sanaderov HDZ preuzeo od njene stranke liberalističku ideologiju.

Uvod u ovu sramotu počeo je parafiranim sporazumom Račan – Drnovšek, i zatim odricanjem od primjene ZERP-a na članice EU, što je licemjerno nametnuo Sanaderov HDZ, ulaskom u NATO protiv volje većine hrvatskog naroda, da bi sada njegova nasljednica stavila točku na „i“ odnosno na izdaju. Sjećamo se kako je Ivo Sanader prilikom svoga bijega poručio hrvatskoj javnosti: Ni pedlja hrvatske zemlje! Međutim, uvod u izdaju počeo je još za vrijeme režima Franje Tuđmana 1991. u Karađorđevu, i izdajom Vukovara.

S obzirom da se izdaja u hrvatskom društvu ne kažnjava, nego nagrađuje, raspad hrvatske države je matematički isprogramiran, a to je 1918. u svojoj pomnoj analizi najavio i hrvatski znanstvenik dr. Ivo Pilar koji je već tada pisao o eroziji hrvatskog teritorija kroz stoljeća, i najavio je slom hrvatske države ako Srbija pređe Drinu. Srbija je Drinu prešla 1918., 1945. i 1991. godine, tri puta u jednome stoljeću u kojemu su već dvije hrvatske države nestale sa karte svijeta.

Tako će biti i ovaj puta jer ne postoje nikakve naznake da su se Hrvati probudili, i da se žele riješiti svojih izdajica! 25 tisuća hrvatskih žrtava Domovinskog rata, koje su pale u obrani hrvatskog teritorijalnog jedinstva, palo je uzaludno. Ovo što se sada događa s Hrvatskom, HSP 1861. najavljuje već desetljeće i pol.

Najkasnije danas znamo zašto je Otac domovine dr. Ante Starčević za svoje Hrvate rekao da za njih ne bi ni vruć hladnu čašu vode popio, jer hrvatski narod nije vrijedan, da se za nj učini ni ta žrtva!