PODIGNUTA KAZNENA PRIJAVA PROTIV MANOLIĆA I BOLJKOVCA

zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv čovječnosti iz čl. 157 a, ratnog zločina protiv civilnog pučanstva iz čl. 158., ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl.160. glave XIII- Kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom Kaznenog zakona Republike Hrvatske,a za I- osumnjičenika Josipa Manolića postoji osnovana sumnja da bi bila ostvarena i sva bitna obilježja kaznenog djela sprječavanja borbe protiv neprijatelja iz čl.147., podrivanja obrambene moći države iz čl.150., kažnjivo po čl.155. glave XII-Kaznena djela protiv Republike Hrvatske.

HSP 1861. iz Zagreba podnijela je 14.02.2011.g. Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv JOSIPA MANOLIĆA, bivšeg načelnika OZNA-e za okrug Bjelovar i JOSIPA BOLJKOVCA, bivšeg načelnika OZNA-e i dr. za okrug Karlovac, jer smatra da postoji osnovana sumnja da je I-osumnjičeni Manolić Josip odgovoran za uhićenja i izricanje smrtnih kazni na Vojnom sudu u Bjelovaru u srpnju 1945.g. na štetu 620 osoba, pretežno lokalnog seoskog stanovništva od kojih su 295 poimence navedeni, zatim, da je organizirao takozvane leteće odrede smrti u Bjelovaru i okolici, zatim, da je naredio i proveo likvidaciju većeg broja maloljetnih osoba, polaznika dočasničke škole iz Karlovca u šumi zvanoj Limbuš kod Kloštra Podravskog u ljeto 1945.g.

Nadalje, jer postoji osnovana sumnja da je I-osumnjičeni Manolić Josip, u svojstvu predstojnika Ureda za zaštitu ustavnog poretka izravno i po naredbodavnoj odgovornosti umiješan u vrijeme ratne agresije protiv Republike Hrvatske, u višestruko ubojstvo pripadnika vojnih postrojbi HOS-a, tada u sastavu Hrvatske vojske, i to podmetanjem smrtonosne eksplozije u Omladinskom domu u Vinkovcima 01. ožujka 1992.g., kao i u višestruko ubojstvo generala Armije BIH Blaža Kraljevića i njegove osmeročlane pratnje 09.08.1992.g., protiv kojih je lažno svjedočio pred Haškim tribunalom za bivšu Jugoslaviju 2006.g., da bi stvorio alibi za taj ratni zločin.

Za II-osumnjičenog Boljkovac Josipa postoji osnovana sumnja da je kao visoki dužnosnik OZNA-e za okrug Karlovac i jedno vrijeme predsjednik Vojnog suda IV vojne oblasti naredio uhićivanja, zvjerska mučenja i pogubljenja više stotina civilnih i ratnih zarobljenika, između ostalih, i neke predstavnike građanskih političkih stranaka, koje su djelovale prije II. svjetskog rata na tom području.