|
HRVATSKO PRAVO
Prve online stranačke novine u Republici Hrvatskoj
http:
www.hrvatsko-pravo.hr
23. kolovoz 2013.
SDP-HDZ:
DOK ODAJU POČAST ŽRTVAMA TOTALITARIZMA ŠTITE POČINITELJE MASOVNIH KOMUNISTIČKIH ZLOČINA
NA SLICI: RADE BULAT, RATNI ZLOČINAC UMRO KAO NARODNI HEROJ U ZAGREBU 25. SIJEČNJA 2013. GODINE
Za vrijeme Pakta Molotov-Ribbentrop, koji je sinonim podjele istočne Europe između staljinističkog Sovjetskog Saveza i Hitlerove Njemačke, C.K. K.P.J. na čelu s Titom podržavao je navedeni pakt zla, i napad na antifašističku i antikomunističku Poljsku i njezinu podjelu između Hitlera i Staljina. (Svog doušnika „Valtera“, koji je u WWII koristio konspirativno ime „Tito“, i bio stranac – vidi objavljeni dokument CIA – sovjetska tajna policija N.K.V.D. postavila je u siječnju 1939. za generalnog sekretara politbiroa CK KPJ; vidi dokumente arhiva RGASPI u Moskvi.)
U Drugom svjetskom ratu su na povijesnom području Hrvatske počinjeni masovni zločini zaraćenih strana – talijanskih fašista, velikosrpskih četnika, hrvatskih ustaša, i jugoslavenskih partizana i njemačke tajne policije GESTAPO, a nakon Drugog svjetskog rata je partizanski titoistički režim počinio genocid nad hrvatskim političkim narodom („Bleiburg i Križni put“), ubivši s predumišljajem i planski, a ne kao „osveta“, stotine tisuća Hrvata, a jugoslavenski komunisti su sve do propasti komunističke partije (SKJ/SKH) počinili masovne politički motivirane zločine koji su, isto kao i zločin genocida, ostali do danas nekažnjeni. Također se s pijetetom sjećamo holokausta nad Židovima na području N.D.H.
Podsjećamo javnost, da je njemački predsjednik, antikomunist i antifašist, to jest demokrat, g. Joachim Gauck, prilikom svog posjeta Republici Hrvatskoj 2012. godine, i gostovanja na Sveučilištu u Zagrebu u svom održanom govoru, koji je u pismu Ureda predsjednika Savezne Republike Njemačke iz Berlina dostavljen u Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma u Zagrebu, 2013. godine, naglasio nužnost stvaranja pravde za žrtve komunizma i njihovih obitelji i potomaka. Stoga je priopćenje predsjednika Republike Hrvatske, g. Ive Josipovića, povodom Europskog spomen-dana na sjećanje žrtava totalitarnih i autoritarnih režima, krnje, jer se u njemu ne poziva na procesuiranje komunističkih zločinaca koji sebe danas zovu „antifašistima“, te podsjećamo javnost da do danas u Republici Hrvatskoj niti jedan de facto partizanski i komunistički zločinac nije odgovarao, niti za ratne zločine, niti za zločine protiv čovječnosti, i kršenja ljudskih prava iz doba bivše totalitarne Jugoslavije i diktatora „Tita“.
Također, Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma se s pijetetom sjeća žrtava autoritarnog režima devedesetih godina u post-komunističkoj Republici Hrvatskoj, poput vođe oporbe i organizatora hrvatske obrane protiv velikosrpske agresije, pravaša Ante Paradžika i generala Hrvatskih obrambenih snaga, Blaža Kraljevića, likvidacije hrvatske demokratske i antikomunističke oporbe, i političkih motiviranih i montiranih sudskih procesa protiv Dobroslava Parage, likvidacije preko 30 njegovih suradnika u Hrvatskoj stranci prava koja je u to vrijeme i oteta i pretvorena u neofašističku organizaciju kako bi sustav vladajućeg režima sebe postavio u politički centar, iako potječe s ekstremne ljevice, te se sjećamo i žrtava podjele Bosne i Hercegovine, i desetaka tisuća ubijenih hrvatskih civila i ratnih zarobljenika (hrvatskih branitelja), uključujući u gradu-heroju Vukovaru, koje su pale kao žrtve od strane srpskih pobunjenika (četnika, komunista i udbaša) i velikosrpskog fašističko-komunističkog agresora i okupatora, i Miloševićevog režima Srbije i tzv. JNA, i etničkog čišćenja i genocida od 1990. – 1996. nad Hrvatima kao posljedica pokušaja stvaranja tzv. Velike Srbije.
Podsjećamo javnost na današnji dan, 23. kolovoz 2013., da u Republici Hrvatskoj nije procesuiran niti jedan komunistički zločinac iz bivše Jugoslavije i Socijalističke Republike Hrvatske, da glavni gad Zagreb nema spomenik hrvatskih žrtvama komunizma niti Trg žrtava komunizma, naprotiv, još uvijek nije ukinut Trg maršala Tita, a u javnosti vladajući politički ustroj i mediji u pravilu pljuju po žrtvama komunizma, relativiziraju zločinca Tita i njegove boljševike i udbaše, propagiraju neo-komunizam i boljševičke simbole crvenu zvijezdu petokraku i srp i čekić, i komunističke parole, te imaju dvostruka mjerila prema žrtvama, a ni ovaj Spomen-dan ne bi u RH bio službeno obilježen da RH nije članica EU. Preko 1000 masovnih grobnica sa žrtvama komunizma u Republici Hrvatskoj, kao i ekstra-zakon s kojim se štiti udbaše, službeni Zagreb se obraća svijetu i kaže: „Druže Tito, mi ti se kunemo, da s tvoga puta ne skrećemo“.
NA SLICI: STJEPAN HRŠAK, RATNI ZLOČINAC, UMRO NA SLOBODI U NAJELITNIJEM DIJELU ZAGREBA 26. SIJEČNJA 2013. GODINE
Na kraju podsjećamo da Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma od svog osnivanja 2004. godine podjednako osuđuje i fašizam i komunizam, dok su vlasti Republike Hrvatske i upravljani mas-mediji u pravilu osuđivali samo fašizam, a titoistički komunizam prikazivali kao navodni „antifašizam“, što čine i danas. U svojoj Odluci o Europskom spomen-danu Europski parlament je naglasio:
„Mora se držati budnim sjećanje na prošlost, jer ne postoji izmirenje bez istine i prisjećanja (…) Europi je potrebno zajedničko gledište na povijest, i mora komunizam, nacizam i fašizam priznati kao zajedničko naslijeđe. Stoga je Europski parlament donio Odluku o savjesti Europe i o totalitarizmu. Zastupnici su uvjerenja, da će primjereno očuvanje povijesnog sjećanja, i sveobuhvatno iznova vrednovanje europske povijesti i priznavanje svih povijesnih aspekata moderne Europe širom Europe jačati integraciju. (...) Istovremeno zastupnici primaju sa žaljenjem na znanje da je i 20 godina nakon sloma totalitarnih komunističkih režima u Srednjoj Europi i nekoliko članica EU još uvijek ograničen pristup arhivskoj dokumentaciji, uključujući arhivi nekadašnje komunističke tajne policije, i obavještajnih službi, i ti arhivi moraju se otvoriti za javnost. [U hrvatskom slučaju arhiva Udbe i KOS JNA, s dossierima doušnika i oficira i zapovjednika, i izvješća o doušništvu i specijalnim operacijama likvidacija protivnika režima i hrvatskih emigranata.] Zastupnici izražavaju svoj respekt za sve žrtve totalitarnih i nedemokratskih režima u Europi, i osvjedočuju svoje poštovanje onima koji su se borili protiv tiranije i potlačivanja.“
Drugim riječima, Europski parlament je izrazio respekt za sve žrtve montiranih političkih procesa poput aktivista Hrvatskog proljeća i onih koji su na Golom otoku, Lepoglavi i Staroj Gradiški robijali za slobodu, od Bruna Bušića, Vlade Gotovca, Dobroslava Parage, Marka Veselice, i dr., ili koji su poput Ernesta Brajdera, Stjepana Đurekovića, Bruna Bušića, dvanaestogodišnje Rosemari Ševo, i dr., ubijeni od Udbe na Titovu zapovijed i s odobrenjem vrha CK SKH. (Neki od ubojica su nakon demokratskih promjena radili u MUP i DORH, čak bili članovi vlade i Sabora, a mnogi oznaši, udbaši i kosovci umrli su u Zagrebu snom pravednika, jer su se nalazili pod državnom zaštitom, uključujući masovne ubojice, te se i danas nalaze pod takvom vrstom zaštite.)
Unatoč rezoluciji broj 1481 Vijeća Europe od 25.1. 2006. o „Nužnoj osudi zločina režima komunističke partije“ je u RH izostala osuda režima komunističke partije, koji je u Hrvatskoj svoje zlo širio od 1941. do 1991. godine, odnosno 50 godina ili pola stoljeća. Unatoč europskom pozivu za revizijom povijesti u onom dijelu u kojem je komunistička partija diktirala pisanje povijest, u RH se vladajući eks-komunistički sustav od 30. svibnja 1990. do danas nije opametio, nego je u boljševičkom stilu laž predstavio kao istinu, a istinu kao laž, i vodio kadrovsku politiku forsiranja eks-komunista u svim državnim i najvažnijim institucijama Republike Hrvatske, od sudstva, policije, tajne službe, vlade, Sabora, ministarstava, javne radio-televizije, kulture, medija, itd., što je stanje koje je zatečeno i danas, i koje koči demokratski razvoj i uspostavu pravne države, jer Hrvatska nema zakon o lustraciji onih eks-komunista koji su kršili ljudska prava, a treba ga nužno proglasiti.
Voditelj Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma
Goran Jurišić
|
