|
HRVATSKO PRAVO
Prve online stranačke novine u Republici Hrvatskoj http: www.hrvatsko-pravo.hr
22. studeni 2016.
HDZ I NAKON SUĐENJA U MUNCHENU PRIKRIVA UDBINO KRVAVO POSLANJE U HRVATSKOJ – ERNEST BRAJDER ILI ZLOČIN BEZ KAZNE “…Dvije godine prije Đurekovića, u Zagrebu je ubijen Ernest Brajder, prijatelj Dobroslava Parage, koji je navodno izbačen kroz prozor policijske zgrade, s trećeg kata. No, njegovo je truplo prebačeno u Novi Zagreb, da se slučaj zamaskira. Za to je ubojstvo godinama kasnije Dobroslav Paraga prozivao upravo Zdravka Mustača, no u pravosudnom smislu nije se dogodilo ništa…” (24 SATA, 09.01.2014.) Da se u suvremenoj Hrvatskoj 2016. godine čudovišni nemar prema najpoznatijim žrtvama komunističke represije nimalo ne mijenja nabolje u odnosu na vrijeme komunističke Jugoslavije svjedoči već 36 godina slučaj Ernesta Brajdera, hrvatskog disidenta koji je sudjelovao u akciji pripremanja i potpisivanja predstavke za amnestiju svih političkih zatvorenika iz tadašnjih jugoslavenskih zatvora 1980. godine. Za uglavnom ateističku židovsku zajednicu u Zagrebu bio je previše Hrvat a premalo Židov dok je za takozvane “velike” Hrvate bio previše Židov a premalo Hrvat pa zbog toga o njemu do danas nema nijednog slova u hrvatskoj javnosti, Brajdera nitko ne spominje ni na okrugle godišnjice njegove pogibije, on nema niti spomen ploče u Zagrebu a kamoli ulicu ili trg, no to tako bude dok je god na vlasti sljedba udbaške hobotnice koja je Brajdera otpremila iz njegovog novozagrebačkog stana na groblje Mirogoj. Da je Brajder kojim slučajem bio stanovnik Praga,
Varšave ili Budimpešte, on bi odavno u čitavom narodu bio prepoznat
kao žrtva i disident koji je izgubio život radi obrane ljudskih prava,
slobode i demokracije, po njemu bi se zvali trgovi, škole i ulice, o
njemu bi bile napisane pjesme i kazališni komadi itd, ali on je imao
nesreću roditi se u Hrvatskoj, zemlji koja nije zaslužila biti
slobodna pa to i nije jer pljuje po svojim braniteljima i ne priznaje
svoje žrtve koje su dale život da bi preživjeli imali bolje danas i
sutra. Žrtvu Ernesta Brajdera prepoznali su nekoliko godina nakon njegovog ubojstva od Službe državne sigurnosti pod načelnikom Zdravkom Mustačem, američki senatori i kongresmeni i to unatoč protivljenju američke vlade i zatražili su prvo od vlade iz Beograda a zatim od Tuđmanove vlade u Zagrebu istragu o njegovoj smrti koja nikada nije provedena a teško da će ikada i biti jer su glavni akteri toga zločina osuđeni u Munchenu na doživotni zatvor sa dobrim izgledima da tamo i ostanu do preseljenja na groblje radi ubojstva hrvatskog disidenta i pisca Stjepana Đurekovića. NA SLICI: PO SEBI PROZVAO POLITIČKU STRANKU ALI NEMA STIDA GAZITI ŽRTVU ERNESTA BRAJDERA Nepodnošljiv Bandić gradonačelnik dok potkupljuje i uhljebljuje sve i svakoga od djece ratnih kriminalaca do zagrebačkih župnika i Kaptola, nema trunke stida ignorirati već dva desetljeća staru inicijativu za imenovanjem novozagrebačke ulice u kojoj je živio do smrti imenom Ernesta Brajdera. U nastavku prenosimo tekst sa portala Srpskohrvatska Wikipedia o Ernestu Brajderu dok Hrvatska Wikipedia na velikku sramotu njezinih urednika od osnutka 2003. godine do studenog 2016. godine o Brajderu ne sadrži ni slova, već prema potrebi režima prepravlja i krivotvori tekstove o ratu za nezavisnost Republike Hrvatske sa svrhom da se prešuti uloga HOS-a i njegovih pokretača i osnivača.
Ernest Brajder Izvor: Wikipedia
Ernest Brajder ( Zagreb, 1950 - Zagreb, 1980), jugoslavenski student, oporbenjak i disident za kojeg se sumnja da je bio žrtva Službe državne sigurnosti (UDBA) zbog svojeg političkog djelovanja.Biografija 
Sjećanje na Ernesta Brajdera objavljeno od članova njegove porodice 27. 1. 1981 u Vjesniku.
Prozor na petom katu zgrade u ulici Braće Radić br. 4 u Novom Zagrebu s kojeg je, prema službenim organima SFRJ, skočio Ernest Brajder.
Ernest Brajder je rođen 1950 godine u Zagrebu u židovskoj porodici Ernesta i Mire Brajder. Porodica Brajder se još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije doselila u Zagreb iz Sente.[4] Ernestov otac je bio aktivni član Židovske općine Zagreb (ŽOZ) i jedan od rijetkih članova svoje porodice koji je preživio Holokaust.[5] Geza i Ana Breider, Ernestov stric i strina, strijeljani su 1941 u Beogradu sa dvadesetak najbližih Ernestovih rođaka. Ernestova oca su odmah nakon Drugog svjetskog rata vlasti novouspostavljene FNR Jugoslavije zatvorile na deset godina u zatvor Lepoglava, pod optužbom da je prenosio pismo zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Ernestov otac je preminuo 1961, a majka 1967 godine.Ernest je zajedno sa svojim prijateljom Dobroslavom Paragom potpisao i skupljao potpise za peticiju tj. Predstavku za amnestiju političkih zatvorenika u SR Hrvatskoj i SFR Jugoslaviji. Ernest i Paraga su uputili tu peticiju Predsjedništvu SFR Jugoslavije, na tragu Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi koja se tada održavala u Madridu, Španjolskoj. Zbog toga je bio uhićen 24. 11. 1980, tri dana poslije uhićenja Parage, u svome stanu u ulici Braće Radić 4 u Novom Zagrebu. Prilikom uhićenja Služba državne sigurnosti (SDS) je u njegovom stanu našla presliku spomenute Predstavke, kao i zabranjenu publicistiku tiskanu u zapadnim zemljama. Ernest je bio sam u stanu prigodom uhićenja, pa je UDBA nakon njegovog odvođenja zapečatila stan službenim pečatom. Paraga je poslijednji put vidio Ernesta 24. 11. na hodniku zagrebačkog SDS-a u Đorđićevoj ulici, kad su ga vodili na saslušanje. Prema službenim organima SFR Jugoslavije Ernest je izvršio samoubojstvo skokom kroz prozor svog stana u Novom Zagrebu 27. 11. u 08.00 sati.Za Ernestovu smrt sasvim slučajno je saznao Paragin otac Smiljan kada je 3. 12. pročitao osmrtnicu u Vjesniku. Prva vijest o Ernestovoj zagonetnoj smrti pojavila se 25. 12. 1980 godine u pariškom L' Expressu pod naslovom "Smrt u zatvoru", a potom i u američkom Washington Postu. Tek u maju 1981 je službeno u domaćim medijima spomenuta Ernestova smrt u članku Vjesnikova novinara Đorđa Ličine.Dobroslav Paraga se krajem 1980-ih obratio nizu američkih senatora i kongresmena. Američki Senat je 1989 od vlasti SFR Jugoslavije službenom rezolucijom zatražio rasvjetljavanje okolnosti oko Ernestove smrti. Poslije je isti zahtjev pismeno postavilo i 38 američkih kongresmena. Zbog smrti Ernesta prosvjedovao je i tadašnji zagrebački kardinal Franjo Kuharić, a istragu su kasnije zatražili Amnesty International i druge međunarodne ustanove.Paraga je tijekom 1990-ih u više navrata tvrdio da su Ernesta ubili pripadnici SDS-a po nalogu načelnika zagrebačkog SDS-a Zdravka Mustača. Paraga tvrdi da kada su Ernestov i njegov brat Domagoj Paraga poslije nekoliko mjeseci u pratnji milicije ušli u Ernestov stan, našli su Sportske novosti, koje Ernest u životu nije pročitao i cigarete Winston, iako Ernest nije pušio zbog bolesti pluća.Paraga nadalje tvrdi da Ernestovo samoubojstvo, iz zgrade u kojoj živi stotinu ljudi, nije vidio nitko osim agenata SDS-a. Neposredan medicinski uviđaj je potpisala doktorica Hitne pomoći dr. Katja Tomašević. U tom uviđaju stoji kako je Ernest, kad su ga našli, bio još na životu, i da je preminuo tek u kolima hitne pomoći. Prema Paragi dr. Tomašević od straha nikada nije htjela progovoriti ni jedne riječi o tome sto se stvarno zbilo u Novome Zagrebu. U obdukcijskom nalazu sa sudske medicine u Zagrebu utvrđeno je da na tijelu nije bilo nikakvih tjelesnih povreda, stoga je pad sa petog kata stambene zgrade nemoguć kao uzrok smrti. [4]Slučaj Ernesta Brajdera do danas nije razriješen unatoč Rezoluciji Predstavničkog doma američkog Kongresa koji je 1998 zatražio od vlade Republike Hrvatske istragu o tom slučaju.[3] Ernest je pokopan u porodičnoj grobnici na zagrebačkom groblju Mirogoj.[1]
|
||||||||||||||||||||||
