HRVATSKO PRAVO
Prve online stranačke novine u Republici Hrvatskoj http: www.hrvatsko-pravo.hr
25. ožujak 2016. SLOBODAN LANG 1945-2016.
Dr Slobodan Lang humanist i domoljub preminuo je koncem veljače 2016. u Zagrebu kao Hrvat i rimokatolik židovskog porijekla. Potekao je iz ortodoksne komunističke obitelji po ocu i bio uključen u sve moguće oblike partijskog života bivše Jugoslavije, premda su mu preci bili hrvatski Židovi po političkom opredjeljenju uvjereni starčevićanci. Nakon pada Berlinskog zida progledao je i prihvatio borbu za slobodnu i nezavisnu Hrvatsku demokracije i ljudskih prava kao svoj životni credo na kojem je djelovao sve do svoje smrti. NA SLICI:ZAGOVORNIK HRVATSKE STRANKE PRAVA OBNOVLJENE 1990. GODINE Premda je bio desetljećima istaknuti i zaslužni član Židovske općine u Zagrebu kao i dugogodišnji predsjednik Hrvatsko američkog društva, radi njegovih hrvatskih uvjerenja i obraćenja na katoličku vjeru, nijedna od tih institucija nije se od njega oprostila niti mu odala počast, što je za ne vjerovati a niti katolička glasila, usprkos tome što je molitveni obred na zagrebačkom krematoriju predmolilo čak šest svećenika. Liječnik i humanist, u mladosti ortodoksni ljevičar i komunist dokazao je svojim djelovanjem da radi za svoju domovinu i da je na djelu i riječi bio po uvjerenju i opredjeljenju politički Hrvat. Organizirao je humanitarne konvoje za pomoć u ratu za Dubrovnik i bolnicu u Novoj Bili i mnoge druge humnitarne akcije u kojima je izravno sam sudjelovao. Nekoliko dana nakon krađe izbornih rezultata od strane Tuđmanove vlasti u kolovozu 1992. godine, Slobodan Lang stao je u obranu ideniteta i dostojanstva Hrvatske stranke prava pod vodstvom Dobroslav Parage. Premda je kasnije naveliko surađivao sa Tuđmanom i HDZom nikada nije opozvao svoja uvjerenja i danu izjavu o HSP koju prenosimo u cijelosti. NEODGOVORNE OPTUŽBE PROTIV HSP «Hrvatska stranka prava, prva politička stranka u Hrvatskoj, nastala je na temelju učenja dr. Ante Starčevića. Cilj stranke bio je od početka uspostaviti hrvatsku državu utemeljenu na pravnoj sigurnosti triju razina države, vjerskih i nacionalnih i drugih skupina i pojedinaca. Takva orijentacija stranke privukla je srednji stalež, među kojim i veliki broj Židova. Jedan od njih bio je i moj djed, dr. Ignac Lang iz Vinkovaca. Balkanski potresi od 1917. do 1992. godine onemogućivali su osnutak hrvatske države, a stranka je djelovala u vrlo teškim uvjetima sve do zabrane 1929. godine. Pošto je uspostavljena NDH 1941. godine, pojedini bivši pripadnici HSP-a čine i greške prihvaćajući pritisak nacističkih sila glede rasnih zakona. Ta činjenica služila je desetljećima da bi se napadao cijelil hrvatski narod i nijekala njegova prava na državu, demokraciju i samopoštovanje. Nakon raspada Jugoslavije 1990., Hrvatska stranka prava obnavlja svoje djelovanje i jedna je od prvih koja upozorava na fašističko obilježje vlasti u Srbiji, koja neće prezati ni od jednog oblika fašističke agresije prema drugim narodima, spremni da razaraju tuđe crkve, bolnice, naselja; da ubijaju djecu, žene i starce, te iseljavaju cijela područja obnovivši fašistički genocid nad Hrvatima i Muslimanima /a dijelom i Albancima, Madžarima i Crnogorcima/. Hrvatska stranka prava okupila je znatan broj mladih omogućivši im da brane svoju zemlju i svoj narod suprotstavljajući se fašizmu i genocidu. Mnogi od tih mladih ljudi poginuli su ili postali invalidima. Kao i svi mladi, iskazali su veoma snažne emocije, boreći se za dostojanstvo svog naroda i radujući se obnovi hrvatske države, ponekad i sa zastarjelim simbolima prošlosti. Bitno je da se tim mladim ljudima pruži ruka i podrži ih se u njihovim plemenitim željama za slobodom, sigurnošću i dostojanstvom. Držim da ne treba prihvaćati nijednu klevetu na račun ove stranke, a sve sumnje treba raščišćavati izravnim uvidom. Optuživati Hrvatsku stranku prava da je fašistička neprihvatljivo je i neodgovorno. Međunarodna zajednica treba biti krajnje obazriva u prihvćanju obilježvanja bilo koga, bez obzira je to Davidova zvijezda ili kukasti križ.» Dr. Slobodan Lang Predsjednik Hrvatsko-američkog društva i koordinator Hrvatskog odbora za ljudska prava Zagreb, 6. kolovoza 1992.
|