HRVATSKO PRAVO
Prve online stranačke novine u Republici Hrvatskoj http: www.hrvatsko-pravo.hr
17. lipanj 2020. PARLAMENTARNI IZBORI U RH ZAKAZANI 05. SRPNJA NEUSTAVNI I NEZAKONITI HSP 1861. 03. LIPNJA 2020. UPUTIO USTAVNOM SUDU RH ZAHTJEV ZA NADZOR NAD USTAVNOŠĆU I ZAKONITOŠĆU ODLUKE O RASPISIVANJU PARLAMENTARNIH IZBORA ZA 05. SRPANJ 2020. SA PRIJEDLOGOM DA SE PONIŠTI Predsjednik Republike Hrvatske donio je 20. svibnja 2020. odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor za nedjelju, 5. srpnja 2020., u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u subotu, 4. i u nedjelju, 5. srpnja, koja stupa na snagu 2. lipnja 2020. godine. NA SLICI: DOK SKOJEVCI I PARTIJSKI UHLJEBI USRED PANDEMIJE ODRŽAVAJU NEREGULARNE IZBORE I IZDAJNIČKI OPTUŽUJU POZDRAV HOS-A ZDS KAO FAŠISTIČKI MAĐARSKA UZ OTMICU INE SVOJATA VITALNE DIJELOVE REPUBLIKE HRVATSKE I. Prema članku 39. stavku 1. ZIZHS/Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor/ izborne jedinice određuju se Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5%. Međutim, Hrvatski sabor do danas nije izmjenio Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da čak osam (8) od ukupno deset (10) izbornih jedinica znatno odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica prema kojima se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5% i kao posljedicu ima protuustavnu nejednakost birača i zastupnika Hrvatskog sabora pred zakonom, jer se u nekim izbornim jedinicama osvaja zastupnički mandat sa znatno manjim brojem glasova od drugih izbornih jedinica, što je protivno odredbi čl. 14. st.2. Ustava. Dakle, odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor za nedjelju, 5. srpnja 2020. predstavlja grubu povredu odredaba članka 39. stavka 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i čl. 14. sst.2. Ustava i samim time ti i takvi izbori i njihovi rezultati biti će nezakoniti i protuustavni s obzirom na jednakost birača i kandidata za saborske zastupnike pred zakonom. Ustavni sud uputio je Hrvatskom saboru povodom prijedloga HSP 1861 pred deset (10) godina, dakle 8. prosinca 2010. , Izvješće o primjeni članka 5. Ustavnog zakona, za provedbu Ustava RH, Broj: U-X-6670/2010, i Izvješće o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama određenima čl. 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog sabora, Broj: U-X-6472/2010, ali Hrvatski sabor do danas nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni sa bitno nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003., 2007., 2011., 2015. i 2016. godine.NA SLICI: UMJESTO DA PONIŠTI ODLUKU MILANOVIĆA O RASPISIVANJU NEUSTAVNIH IZBORA BIVŠI ZAPOSLENIK JNA ZABRANIO BI ZA DOM SPREMNI U nastavku ovog zahtjeva za nadzorom nad ustavnošću i zakonitošću odluke predsjednika Repubike za raspisivanje parlamentarnih izbora za 05. srpanj 2020. sa Hrvaska stranka prava 1861. prilaže tabelu sa izračunom odstupanja broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica. II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016.GODINE
Oznake: I.J. = izborna jedinica, B4 = broj birača registriran na biračkim mjestima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine, B5 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 4, studenog 2015. godine na izborima za Hrvatski sabor održanih 8. studenog 2015. godine, B6 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 2. rujna za izbore održane 11. rujna 2016. godine, p4 =B4/384.238,3x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2011. godine, p5 = B5/375.506,7x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2015. godine i p6 = B6/374.020 x 100 % = odstupanje broja registriranih birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na izborima 11. rujna 2016. godine. Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 9,05 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika je 6,67 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 posto. Iz svega proizlazi da bi pravilan izračun broja zastupnika razmjerno broju birača na primjer za četvrtu izbornu jedinica bio 12 zastupnika, za devetu izbornu jedinicu čak 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika četvrta izborna jedinica imala bi 13, a deveta 15 zastupnika. II. Prema članku 39. stavku 2. ZIZHS/Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već sama podjela Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 39. stavka 2. ZIZHS-a. pa je Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog sabora u gruboj opreci sa člankom 39. stavku 2. ZIZHS/Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor/ i prema njemu se ne mogu provesti slobodni i pošteni izbori za Hrvatski sabor 05. srpnja 2020. godine. III. I sam Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor( NN 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 104/15, 98/19) protivan je članku 5. Ustavnog zakona za provedbu ustava RH, jer se mogao mijenjati najkasnije godinu dana prije održavanja redovitih izbora za zastupnike Hrvatskog sabora, a Zakon o izborima zadnji je puta mijenjan 01. siječnja 2020. dakle niti pola godine prije odluke o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor za nedjelju, 5. srpnja. IV. Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor za nedjelju, 5. srpnja, u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u subotu, 4. i u nedjelju, 5. srpnja, koja stupa na snagu 2. lipnja 2020. godine je protuustavna i protivna čl. 59. Ustava RH jer je u doba pandemije od koronavirusne bolesti COVID-19 rizik od moguće štete, dokidanjem zdravstvene zaštite od zarazne bolesti, za birače i cjelokupno stanovništvo izlaskom na izborne skupove i same izbore neusporedivo veći od koristi koja bi se postigla konstituiranjem novog saziva Hrvatskog sabora. Biti će gotovo nemoguće održavati predizborne skupove na otvorenim i u zatvorenim prostorima jer je rizik za moguće širenje koronavirusne bolesti COVID-19 još uvijek prevelik s obzirom na trenutno stanje kod nas i u okruženju, čime će izborna kampanja biti neregularna i parktičo onemogućena u svrhu predstavljanja programa i kandidata. Biračima u inozemstvu također može biti onemogućeno ili znatno ograničeno sudjelovanje na izborima koji bi se trebali održati 04. i 05. srpnja 2020. s obzirom na propise o izolaciji i karanteni koji su na snazi još uvijek u nizu država u kojima se nalaze birači koji bi htjeli glasovati na raspisanim parlamentarnim izborima. Iz svih gore navedenih utemeljenih i opravdanih razloga Hrvaska stranka prava 1861. uputila je zahtjev da Ustavni sud Republike Hrvatske odmah i neodložno poništi odluku predsjednika Republike za raspisivanje parlamentarnih izbora za 05. srpanj 2020., zatim, da Ustavni sud naloži Hrvatskom saboru izmjenu i dopunu Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog sabora na način da se uskladi sa odredbom čl 39. st.1. i 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, zatim, da u skladu sa čl. 5. Ustavnog zakona za provedbu ustava RH suspendira izmjene i dopune Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koje su donesene nakon izminuća roka od najkasnije godinu dana prije održavanja izbora raspisanih za 05. srpanj 2020. i naposljetku, što je i najvažnije, da odluku predsjednika Republike Hrvatske poništi kao protuustavnu i protivnu čl. 59. Ustava, jer je u doba pandemije od koronavirusne bolesti COVID-19 rizik od moguće štete, dokidanjem zdravstvene zaštite od zarazne bolesti, za birače i cjelokupno stanovništvo, izlaskom na izborne skupove i same izbore, neusporedivo veći od koristi koja bi se postigla konstituiranjem novog saziva Hrvatskog sabora.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||