http: www.hrvatsko-pravo.hr

  

NIJE USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE POTAKNUO UKIDANJE IZBORNIH ZAKONA VEĆ HRVATSKA STRANKA PRAVA 1861. DALEKE 2007. GODINE

 

U hrvatskoj političkoj i parlamentarnoj močvari ništa nije na svome mjestu pa tako niti propisi prema kojima se održavaju parlamentarni predsjednički izbori već nekoliko desetljeća.

 

NA SLICI: OBNOVLJENA HSP 1861. /HSP/ PRED 33 GODINE (25. VELJAČE 1990.-25. VELJAČE 2023.) NIKADA NIJE NITI ĆE PRIZNATI I PRISTATI NA DIKTAT UDBOKOMUNIZMA, NEOLIBERALIZMA I GLOBALIZMA NI POD CIJENU NOVOG SVJETSKOG SUKOBA

 

Tako je Ustavnom sudu Hrvatske koji je 2010. godine, tri godine nakon incijative HSP 1861. iz 2007. istu prihvatio i uputio dva izvješća Hrvatskom saboru koji se i pod HDZ-om i pod SDP-om na sve to oglušio, trebalo ukupno šesanest (16) godina da barem ukine jedan od četiri izborna zakona.

 

Ustavni sud Republike Hrvatske  ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama  07. veljače 2023. što je na tiskovnoj konferenciji predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović a prenijela agencija HINA i mnogobrojni tiskani i elektronski mediji.

 

Zakon prestaje vrijediti 1. listopada 2023., što znači da Sabor do toga datuma mora donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i osigurati jednaku vrijednost svakog biračkog glasa.

 

Upitan je li Ustavni sud mogao ranije ukinuti i na taj način doprinijeti povjerenje građana RH u demokraciju, Šeparović je odgovorio da tijekom svih dosadašnjih izbora niti jedan kandidat ili stranka nije sudu podnijela žalbu u kojem je dokazivala da je zbog različitog broja birača u pojedinim izbornim jedinicama izgubio izbore.

 

Odgovor predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića duboko je neistinit i nepošten jer je Hrvatska stranka prava 1861. davne 2007. godine pa sve do zadnjih parlamentarnih izbora  održanih 04. i 05. srpnja 2020. kontinuirano ulagala žalbe i prigovore Državnoj izbornoj komisiji i Ustavnom sudu RH radi neregularnosti i neustavnosti provedenih parlamentarnih izbora, s obzirom da  Zakon o izbornim jedinicama i cijeli paket izbornih zakona nisu u skladu sa Ustavom radi nejednake težine biračkog glasa u izbornim jedinicama.

 

To je i dokazala u svojim apelima na način da je zastupnicima iz IV. izborne jedinice u prosjeku trebalo 47 posto glasova manje, nego li zastupnicima izabranim u IX. ili 10. izbornoj jedinici.

 

Naime, izborne jedinice trebale su biti utvrđene na temelju jednakog broja stanovnika, odnosno da će se određen broj zastupnika birati prema određenom broju stanovnika  a  ne prema broju birača, jer su HDZ I SDP krivotvorili i popise birača koji sadrže više od pola milijuna nepostojećih birača na svim izborima uključujući i parlamentarne izbore 2020.

 

Urednica N1 TV Nataša Božić je u razgovoru sa predsjednikom Stranke prava 1861., neposredno po proglašenju rezultata parlamentarnih izbora 20. srpnja 2020., izjavila da je povodom  zahtjeva HSP 1861. za ocjenom ustavnosti provedenih izbora nastala velika svađa između sudaca Ustavnog suda od kojih su neki zaprijetili da neće više potpisati izborne rezultate kao sudac Andrej Abramović, pa je predsjednik Ustavnog suda Šeparović protiv svoje volje bio prisiljen ići na ukidanje  Zakona o izbornim jedinicama, što je truli komopromis, jer su i svi ostali izborni zakoni neustavni.

 

Jednako tome, netočno je da je Ustavni sud samoinicijativno još 2010. upozorio na otklone u broju birača koji prelaze zakonsku odredbu o plus/minus pet posto, na što se Sabor oglušio.

 

Nasuprot toj neistini, istina je da je Ustavni sud RH to učinio na poticaj Hrvatske stranke prava 1861. jer u svojem rješenju broj: U-I-3760/2007. od 08. prosinca 2010./NN 142/2010 (17.12.2010.) Ustavni sud je u točki 7. rješenja utvrdio da: “pojedini navodi koje u svom prijedlogu iznosi predlgateljica (HSP 1861.), međutim, potaknuli su Ustavni sud da, na temelju ovlasti praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti, propisane člankom 128. alinejom 5. Ustava i člankom 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, uputi Hrvatskom saboru  izvješće o uočenim problemima vezanim uz ustavne zakone za provedbu Ustava.”

 

Nakon toga je Ustavni sud pod predsjedanjem Jasne Omejac donio tim povodom i istoga datuma 08. prosinca 2010. dva izvješća.

 

Jedno se odnosilo na Zakon o izbornim jedinicama s obzirom nejednaku težinu biračkog glasa u izbornim jedinicama, dok su “preskočili”, odnosno, nious se htjeli upuštati u ostale  zahtjeve HSP 1861. za ocjenu suglasnosti s Ustavom zakona o izboru zastupnika u Hrvatrski sabor, zakona o popisima birača i zakona o financiranju političkih stranaka.

 

Drugo izvješće odnosilo se na primjenu čl. 5. Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH, odnosno na zahtjev HSP 1861. za ocjenu ustavnosti odluka Hrvatskog sabora da donosi izmjene paketa izbornih zakona izvan propisanog roka od godine dana uoči održavanja parlamentarnih izbora.

 

Od svega toga nije promijenjeno za punih šesnaest godina gotovo ništa i to je jedan od važnih razloga zašto je Hrvatska, svedena na razinu briselske provincije bez političke težine i svoga stava, postala  mala zemlja velikih laži i radi toga je politička, moralna i gospodarska propast neizbježna što će i izvjesnoj budućnosti dovesti i do ukidanja državne samostalnosti.

 

Prema brzini postupanja Ustavnog suda RH i Sabora RH  država Hrvatska je doista osuđena na samoukinuće jer njome upravljaju anacionalne interesne kvislinške klike.