|
HRVATSKO PRAVO
Prve online stranačke novine u Republici Hrvatskoj http: www.hrvatsko-pravo.hr
24. prosinac 2025
PRAVOSUDNI I MEDIJSKI REKET UOČI ODLUKE O TOMAŠEVIĆEVOJ ZABRANI KONCERTA THOMPSONA
Dana 23. prosinca 2025. HSP 1861. Udruga bojovnika HOS-a izravno su dostavili (iz razloga što Hrvatska pošta nije dostavila tužbu Ustavnom sudu u Zagrebu niti četiri dana nakon predaje poštom?!) ustavnu tužbu s prijedlogom za suspenziju osporavanih akata Skupštine Grada Zagreba i postupanja gradonačelnika Grada Zagreba, a koji se odnose na zabranu održavanja koncerta zakazanog za 28. prosinca 2025.
Istoga dana navečer, svega nekoliko sati nakon urudžbiranja ustavne tužbe, u javnosti se pojavljuje huškački tekst SLAVICE LUKIĆ na portalu Jutarnjeg lista u
NA SLICI: NARUČENI IZVITOPERENI TEKST PREPUN NEISTINA I PODMETANJA DOBRO ZNANE SLAVICE LUKIĆ OBJAVLJEN NA BADNJAK 2025. U JUTARNJEM LISTU
rubrici VIJESTI, a na sam Badnjak i u tiskanom izdanju, kojim se selektivno i tendenciozno iznose informacije o presudi Visokog upravnog suda donijetoj prije ŠEST MJESECI I DVADESET DANA U LIPNJU 2025., u drugom, ali sadržajno i politički povezanom predmetu (brisanje Udruge bojovnika HOS-a iz registra udruga), uz prešućivanje ključne činjenice da je protiv te presude pravodobno podnesena ustavna tužba U KOLOVOZU 2025. koja je u postupku pred Ustavnim sudom.
To su dakle za jednu "profesionalnu novinarku" kakvom se predstavlja Slavica Lukić i Jutarnji list vijesti, informacije stare više od pola godine, koje je "Hrvatsko pravo" tada i objavilo?
Istodobno, Upravni sud u Zagrebu odbacuje prijedlog za privremenu mjeru u predmetu zabrane koncerta, primjenjujući ekstremni formalizam i negirajući postojanje nepopravljive štete kod povrede slobode izražavanja i okupljanja.
Ovakav slijed događaja otvara pitanje postojanja neovisnog pravnog poretka u RH i nesumnjivo dovodi u pitanje:
Naručeni tekst Slavice Lukić u Jutarnjem listu objavljen je u trenutku intenzivnih sudskih postupaka, uključujući i hitne prijedloge za privremene mjere. Takvo izvještavanje, u svojoj ukupnosti, stvara pritisak na institucionalni položaj Ustavnog suda te kod javnosti proizvodi percepciju da je sudska odluka unaprijed „očekivana“.
Pravni interes tužitelja koji nisu organizatori ni izvođači koncerta proizlazi iz povrede političkih i ustavnih prava, statusa političke stranke i udruge, izravnog zadiranja u slobodu izražavanja i okupljanja (čl. 38. i 42. Ustava RH).
Udruge i političke organizacije imaju aktivnu legitimaciju kada država ograničava javne manifestacije, čak i kada nisu formalni organizatori, što porizlazi iz Europske konvencije o ljudskim pravima i sudske prakse Suda za ljudska prava.
Protiv rješenja Upravnog suda podnesena je hitna žalba Visokom upravnom sudu RH, a javnost i međunarodne institucije bit će redovito obavještavane o daljnjem razvoju događaja.
|