ZAGREB, 8. kolovoza - Slovenska ponuda da za 150 milijuna dolara otkupe hrvatsku polovicu NE Krško potpuno je nerealna i neprihvatljiva. Tako izjavu slovenskog državnog tajnika za energetiku Roberta Goloba iz glasila slovenske elektroprivrede Eles komentiraju energetski stručnjaci u Ministarstvu gospodarstva i Hrvatskoj elektroprivredi.

Takav stav obrazlažu izračunom po kojem bi Hrvatsku zamjenski izvor električne energije, koji bi osiguravao istu količinu struje na koju do 2023. godine imamo pravo iz Krškog, stajao oko 700 milijuna dolara.

Naime, studija HEP-a s analizama troškova izgradnje i proizvodnje različitih elektrana prema vlastitim i tuđim iskustvima jasno pokazuje da je za Hrvatsku znatno povoljnije plaćati pogon, održavanje te razgradnju i zbrinjavanje otpada nuklearke, nego graditi zamjensku elektranu snage 338 megavata (kao hrvatski dio Krškog). Jer ista količina energije koju bi HEP do predviđenog kraja životnog vijeka nuklearke 2023. godine trebao dobiti iz Krškog (53,75 milijardi kilovatsati) iz najisplativijeg novoizgrađenog zamjenskog objekta bila bi, preračunato na današnju vrijednost, oko 700 milijuna dolara skuplja od iste količine struje proizvedene u slovensko-hrvatskoj nuklearki.

Zato hrvatski stručnjaci ne isključuju da Golobovu izjavu i iznos od 150 milijuna dolara koji je Slovenija spremna ponuditi za našu polovicu nuklearke treba shvatiti kao njihovu početnu ponudu u eventualnom cjenkanju između suvlasnika. Jer istu ponudu su već jednom spominjali u neslužbenoj prepisci s hrvatskom stranom. Ali taj iznos je toliko malen da bi im čak i hrvatski suvlasnik ponudio znatno više za otkup slovenske polovice elektrane, kažu pomalo u šali hrvatski stručnjaci.

Ako je izjava točno prenesena, njegove se riječi ne mogu shvatiti nikako drukčije nego kao svojevrsna provokacija. Naime, Kopaču bi, kao potpisniku sporazuma o NE Krško, moralo biti jasno da je preduvjet za prebijanje starih obveza i potraživanja bila obostrana ratifikacija sporazuma do 1. srpnja i njegovo stupanje na snagu. Budući da ga je ratificirao samo Hrvatski sabor, dok je u Sloveniji sve zapelo na ustavnom sudu, ni slučajno se, barem ne zasad, ne može govoriti o bilo kakvom prebijanju starih obveza i potraživanja, upozoravaju hrvatski stručnjaci.

Baš zato je HEP sredinom srpnja na adrese NE Krško i Slovenskog elektrogospodarstva (ELES) poslao zahtjev za isplatu 69,7 milijuna dolara zbog troškova nastalih zato što od 1. lipnja 2001. do 30. lipnja ove godine nisu dobivali svoju polovicu struje iz nuklearke. A u srijedu su im poslali i račun od oko šest milijuna dolara za srpanj, tako da su ukupna potraživanja HEP-a od slovenske strane sada oko 260 milijuna dolara.

Prema neslužbenim informacijama, već je spreman i novi »balvan« kojim će pokušati spriječiti ili barem odgoditi rješavanje tog pitanja. Općina Krško, koja je inicirala postupak pred ustavnim sudom, navodno je već ispunila preduvjete za zahtjev da se o ratifikaciji sporazuma odlučuje na državnom referendumu. Kad se zna da Sloveniju na jesen čekaju i predsjednički i lokalni izbori, teško je očekivati bilo kakve pozitivne promjene s druge strane Sutle.

Zato sada hrvatska Vlada i HEP trebaju odlučiti do kada će čekati rasplet te priče u Sloveniji a da ostane dovoljno vremena za pokretanje međunarodne arbitraže, jer sredinom 2003. prijeti zastara tog prava. Naime, stručnjaci upozoravaju da Vlada ne bi trebala čekati do kraja ove godine, što joj omogućava aneks usvojen prilikom ratifikacije sporazuma, nego najkasnije do listopada.

U međuvremenu mogu, ako Slovenci budu zainteresirani, pregovarati i o prodaji hrvatske polovice Krškog. No, od toga sigurno neće biti ništa ako sa slovenske strane i dalje budu stizale tako nerealne ponude kao spomenuta od 150 milijuna dolara. To osobito vrijedi ako se tome dodaju velika hrvatska potraživanja zbog četverogodišnjeg prekida isporuke struje.