Vjesnik: 10. 08. 2002.

Osebujni stavovi ministra financija

DARKO MARKUŠIĆ

Dosad su sve hrvatske Vlade tvrdile da Hrvatskoj trebaju strane investicije, a svi dosadašnji ministri gospodarstva i financija trudili su se privući što više inozemnih ulaganja, osobito novih, tzv. greenfield, investicija u Hrvatsku.

Ministar financija Mato Crkvenac sada pak poručuje da Hrvatskoj ne trebaju velike izravne strane investicije. Strani kapital u Hrvatskoj bi, kaže Crkvenac, ugrozio okoliš, a nedostaje i radne snage koju bi on trebao zaposliti.

Crkvenac pri tome ignorira činjenice. One govore da je u Hrvatsku u proteklom desetljeću pristiglo 6,65 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja, čime je godinama financiran proračunski deficit, te da je na burzi rada evidentirano oko 383 tisuće nezaposlenih koji ne bi imali ništa protiv bilo kakvog poslodavca - makar i stranog.

Crkvenac zaboravlja i da je Račanova Vlada kao jedan od svojih prioriteta istaknula upravo stimuliranje inozemnih ulaganja i uklanjanje svih prepreka izravnim stranim investicijama,.

Ovakvi stavovi državne administracije, koja strane ulagače odmah promatra kao zagađivače Hrvatske, doimaju se kao najkrupnija i možda nepremostiva prepreka uključivanju Hrvatske na karte svjetskih investitora. Oni su vrlo često i polazište za neopravdano privilegiranje domaćih poduzetnika, u pravilu velikih tvrtki, i tvrtki u državnom vlasništvu.

Ministar financija, međutim, ne gleda specifično samo na privlačenje stranih investicija. Na osebujan način on pristupa i pripremi državnog proračuna za iduću godinu. I dok nedavno imenovani pomoćnik ministra za pripremu državnog proračuna Mario Švigir odlazi s te dužnosti, a nasljednik se još ne nazire, Crkvenac poručuje da prvu inačicu državnog proračuna za 2003. godinu «već ima u glavi«. To, u prijevodu, znači da još uvijek ne postoji pisani nacrt državnog proračuna za iduću godinu i da Ministarstvo financija nerealno planira proračunske prihode i rashode. To potvrđuje i visina proračunskog deficita u prvih šest mjeseci ove godine od 1,89 milijardi kuna.

Crkvenac među uspjesima države i pokazateljima urednoga funkcioniranja državnih financija navodi da »državna jamstva uredno dolaze na naplatu«. Problem je, međutim, upravo u tome što se odobrena jamstva aktiviraju pa se dugovi otplaćuju iz državnog proračuna.