Večernji list: 10. 08. 2002.

EKONOMISTI U STRATEGIJI RAZVOJA UPOZORAVAJU ŠTO ĆE SE DOGODITI KAD SVE RASPRODAMO:

Bez stranih investicija nećemo moći vraćati dug

Dražen Kalogjera: Uzalud upozoravamo već 10 godina. Damir Kajin: Od države ne treba očekivati mnogo

Piše: Tatjana Vukić

Tvrdnje poput onih da su Hrvatskoj potrebne izravne strane investicije, koje je teško ostvariti, jer nakon 2005. godine neće imati prihoda od privatizacije pa tako neće moći niti servisirati vanjski dug - što ih donosi prekjučer Vladi predstavljena Strategija razvoja makroekonomike "Hrvatske u 21. stoljeću" - odmah su podijelile ekonomiste i političare. Ministar financija Mato Crkvenac upozorio je kako veći opseg izravnih investicija i ne treba očekivati niti su one dobrodošle. No, dok su političari strategiji, koju su sami naručili, zamjerali ocjene današnjeg stanja, makroekonomisti su zaključili kako ih godinama nitko ne sluša. Njihove prognoze, slažu se makroekonomisti, trebale su već odavno poslužiti hrvatskim vladama da krenu u ostvarivanje gospodarskog rasta i višestruko većeg od, za ovu godinu u prosjeku predviđenih 3,5 posto na godinu.

- Čitav dosadašnji pristup, silne pohvale MMF-a i međunarodne zajednice zbog niske inflacije, opsjednutost kunom, sve se to pokazalo lošim. Najviše razočarava to što se ulažu toliki napori da se inflacija zadrži na dva-tri posto, drži kuna, kad su sve zemlje koje su napredovale radile suprotno - imale su inflaciju i 10 posto te deprecijaciju valuta - kaže makroekonomist dr. Dražen Kalogjera.

Poduzetništvu prednost

Na sve su to, veli on, makroekonomisti upozoravali vlade unatrag 10 godina, a stanje je točno detektirano i u ovoj Strategiji razvoja makroekonomike, što su je napisali ekonomisti predvođeni stručnjakom s Ekonomskog instituta dr. Željkom Lovrinčevićem.

- Vlada treba reći da će poduzeti pet-šest mjera i toga se držati. Umjesto toga, stalno se ponavlja da je orijentacija Vlade na rast BDP-a, izvoz, smanjenje nezaposlenosti.

Zasad ne vidim da će se išta bitno poboljšati u idućem razdoblju - veli dr. Kalogjera, koji u najavama deprecijacije kune ipak vidi dobar znak.

Država bi se, drži dr. Kalogjera, trebala ponajprije usredotočiti na razvoj poduzetništva jer izvoz, pa ni strane investicije, ne mogu izliječiti sadašnje stanje. Slično tvrdi i saborski zastupnik Damir Kajin, pa veli da ne treba puno očekivati od države, već se umjeriti na svoju obitelj i stvarati poduzetničku klimu.

- Vlada može voditi makropolitiku, stvarati pretpostavke, ali za rješavanje toga katastrofalnog stanja hrvatskog gospodarstva treba ići od tvornice do tvornice, od kombinata do kombinata, od marine do marine - veli D. Kajin i dodaje da bi prosječni građanin mogao biti sretan bude li, prema sadašnjim prognozama, za 15 godina živio ovako kako živi danas.

Prezaduženost Hrvatske, upozorava on, velik je problem, a osobito strahuje od devalvacije, koja bi pogodila ponajviše srednji sloj. Problematični su krediti, kaže, kojima se uglavnom zadržava postojeće stanje, a o glavu gospodarstvu mogla bi se obiti i državna jamstva u iznosu od 19,8 milijardi kuna. Hrvatskoj blagajni, misli on, ponajprije prijete jamstva dana brodogradnji. Iduća vlada, upozorava, naći će se u znatno ozbiljnijoj situaciji ne promijene li se shvaćanja da je Hrvatska bogomdana zemlja.

Nismo privukli kapital

- Hrvatska nije uspjela privući kapital, a dojam je da ga neki ministri i ne žele, bezobrazno se radi u javnom sektoru, Hrvatska je prebirokratizirana, staračka zemlja - ističe D. Kajin.

Dobar je znak, veli on, što je Vlada napokon posegnula za znanjem nove generacije ekonomista poput Dubravka Mihaljeka koji bi, kaže Kajin, mogao preuzeti šefovsko mjesto Vladina Savjeta za gospodarski razvoj. I Mihaljek je, naime, kao međunarodni konzultant sudjelovao u stvaranju Strategije razvoja makroekonomike.

Prigovori zbog općenitosti

Strategiji razvoja makroekonomike dio analitičara već je prigovorio zbog općenitosti. Primjerice, u glavnim ocjenama projekcije gospodarskog rasta do 2015. godine ekonomisti su istaknuli kako bi do 2015. godine stopa nezaposlenosti mjerena definicijom Međunarodne radničke organizacije ILO trebala biti 7,6 posto, a sada je oko 16 posto. Taj problem, kažu, treba rješavati u dugom razdoblju, a to je, navodi se u Strategiji, usko povezano s pitanjem socijalne politike i politike ublažavanja siromaštva.

Daleko je Slovenija

Bez restriktivnije fiskalne politike i uklanjanja neperspektivnih poduzeća, navodi se u Strategiji, BDP godišnje neće moći rasti više od oko četiri posto do 2004. godine. Od 2005. do 2010. predviđa se rast BDP-a od oko 6 posto, a od 2011. do 2015. godine oko 4,8 posto.

Da bi dostigla najrazvijeniju tranzicijsku zemlju Sloveniju do 2005. godine, stoji u Strategiji, Hrvatska bi pak morala godišnje rasti 14,15 posto. Za dostizanje slabije razvijenih zemalja EU i OECD-a, Hrvatska bi, navodi se, morala rasti po 18 posto godišnje, a da bi dostigla prosjek zemalja EU, EMU i OECD-a morala bi rasti i više od 23 posto godišnje. Rast veći od 10 posto nije pak dugoročnije uspio ni zemlji s najvišim stopama rasta - Kini, kao ni takozvanim azijskim tigrovima Singapuru, Hong Kongu, Koreji, Tajvanu...