Večernji list: 12. 08. 2002.

MIROVINA - NOVI UDAR NA UMIROVLJENIČKI STANDARD

Mirovine veće 1 posto, život skuplji 20 posto

Statistika uzima u obzir i cijene televizora ili automobila, a na umirovljenike se najviše odražavaju cijene komunalija, hrane i lijekova

Posljednji porast mirovina od 0,8 posto umirovljenici su primili s mirovinom za ožujak. Potkraj kolovoza statistika će izbaciti podatke o porastu troškova života i plaća u prvih šest mjeseci ove godine. Umirovljenici će tada, možda, s mirovinom za kolovoz (koju primaju oko polovice rujna) dobiti i neko povećanje mirovina. S takvim mirovinama moraju preživjeti do travnja iduće godine, kad ih, opet možda, čeka novo povećanje.

Troškovi života su, kaže statistika, u prvih šest mjeseci viši 0,7 posto. Za plaće podataka još nema, ali one bi mogle biti više oko dva posto. Ako statistika do kraja mjeseca potvrdi te podatke, mirovine bi mogle porasti tek oko jedan posto.

Prosječna mirovina 1500 kuna

- Realna vrijednost mirovina neprekidno opada - kaže predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Vladimir Lokmer i dodaje: - Prosječna mirovina je oko 1500 kuna. No prosjeci su zanimljiva priča. Naime, zna li se da je 181.000 tzv. povlaštenih umirovljenika, dakle onih s višim ili visokim mirovinama, ako pribrojite sve one umirovljenike koji imaju mirovinu iznad 2500 kuna, doći ćete do računice da barem 750.000 umirovljenika ima mirovinu jedva 1500 kuna, do spomenutog prosjeka.

Slično sa statistikom prosjeka mirovina, predsjednik Matice umirovljenika upozorava i na način na koji se slaže državna statistika.

- Što prosječnom umirovljeniku znači kad pojeftine televizori, jahte, lokomotive, kad padne cijena dijamantima - kaže Lokmer. - A sve je to statistika troškova života, sve se to uprosječuje na razini države. Umirovljenicima su troškovi života: komunalne usluge, prehrana i lijekovi. I to baš tim redom. Nema drugih. Kad to znate, izračunajte koliki su troškovi života umirovljenika u Zagrebu u kojem je voda poskupjela 20, a odvoz smeća 25 posto, primjerice.

Bit umirovljeničkog standarda tako je na jednostavan način posve ogoljen. Mirovine su porasle 0,8 posto, a statistika kaže, komunalije 10,2 posto, zdravstvo 20,7 posto, prehrana - ovisno o vrsti, od pada cijena do porasta cijena ulja - primjerice 12,3 posto.

Izračunali smo, uzmajući u obzir baš umirovljeničke troškove života, da bi donekle pratile rast cijena i plaća (podijeljeno sa dva, kako se izračunava porast mirovina), mirovine bi morale porasti barem 15 posto.

Promijeniti usklađenje mirovina

Kako se to sigurno neće dogoditi, umirovljenici mogu očekivati dalji pad vrijednosti svojih mirovina, dalji pad prosječne mirovine u odnosu prema visini prosječne plaće.

- Za jesen se već najavljuju poskupljenja struje i plina - kaže Vladimir Lokmer. - Povećanje ukupnih režijskih troškova bit će od šest do gotovo 20 posto, ovisno o gradu ili regiji. Umirovljenici svoja povećanja mirovina, ma kako mala bila, primaju unatrag šest mjeseci. Ako mirovine porastu jedan posto, morat će do idućeg povećanja pokriti moguća povećanja od 20 posto.

Umirovljeničke udruge zatražile su da se promijeni način usklađivanja mirovina. Traže da prosječne mirovine prate rast prosječnih plaća te da rastu s porastom BDP-a.

- Uvijek kada se govori o mirovinama poteže se podatak da je gotovo jedan umirovljenik na jednog zaposlenog. To je točno, ali smatramo da se tim podatkom više opravdava stanje nego što je realan prikaz teškoća. Znači li to da bi, da bi umirovljenicima bilo bolje, u ovako maloj zemlji broj zaposlenih morao porasti dva milijuna? Slovenija, primjerice, već godinama ima odnos umirovljenika i zaposlenih jedan prema 1,2. No oni imaju i prosječnu starosnu mirovinu 910 DEM. A mi se moramo boriti da se od iduće godine ne ukine dodatak na mirovinu "sto kuna plus šest posto" jer će nam tada mirovine biti manje oko 13 posto - kaže na kraju Vladimir Lokmer.

Vesna Širanović