Vjesnik: 14. i 15. 08. 2002.
Hrvatska odbija američki zahtjev o neizručivanju njihovih državljana ICC-u
Ponuda SAD-a stigla u Zagreb još prije mjesec dana, a
li zbog »nesređenih odnosa u Vladi i upravi«, najviši dužnosnici saznali za nju tek prije nekoliko dana / Picula: Vlada ozbiljno shvaća suradnju s Haagom i ne može se obvezati izručivati svoje državljane, a istodobno pristati da to ne čini sa stranima / I Beograd dobio američki zahtjevPULA, 13. kolovoza - Republika Hrvatska je još prije mjesec dana dobila ponudu Sjedinjenih Država za potpisivanje sporazuma o neizručivanju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). No, zbog nesređenih odnosa u Vladi, državnoj upravi i stručnim službama, za taj američki dokument veći dio Vlade nije ni znao, potvrdili su Vjesniku visoki diplomatski izvori.
U ekskluzivnoj izjavi za Vjesnik hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula najavio je da Hrvatska najvjerojatnije neće prihvatiti američku ponudu, jer se Hrvatska ne može obvezati da svoje građane izručuje Haaškom sudu, a da to isto ne želi učiniti sa stranim državljanima.
Američki prijedlog da Hrvatska prihvati potpisivanje sporazuma, po kojem bi dvije zemlje međusobno štitile građane od izručenja novouspostavljenom Međunarodnom kaznenom sudu, Hrvatska je dobila sredinom srpnja. No, taj se dokument zagubio u proceduri pa su čelni ljudi države tek potkraj prošloga tjedna saznali za njega. Do zastoja je došlo, saznaje se, zbog nekomuniciranja između državnih tijela. »Vruć krumpir«, čini se, prebacivao se iz jedne institucije u drugu, a kašnjenje u odlučivanju vjerojatno će se opravdati »procesom usuglašavanja«. Hrvatska je pred delikatnom odlukom jer ako prihvati američki sporazum, može doći u sukob sa službenim Bruxellesom i dovesti u pitanje svoje približavanje EU. Europska komisija već je pozvala sve zemlje kandidate da ne potpisuju sporazume sa SAD-om.
Unija je zbog rumunjskog potpisa već oštro reagirala jer je Rumunjska prva razbila jedinstvenu europsku frontu. EU smatra da ni jedna zemlja ne može biti izuzeta od jurisdikcije Međunarodnog kaznenog suda koji promiče načela međunarodnog prava.
U izjavi za Vjesnik ministar Picula je naglasio: »Treba voditi računa da je Hrvatska zemlja koja ima obvezu više od zemalja kandidata za EU, a to je obveza suradnje s Haaškim sudom. Dobra suradnja s Haaškim sudom jedan je od elemenata vanjskopolitičke vjerodostojnosti Hrvatske. Odnosi s Haaškim sudom za nas imaju veliku težinu. Imamo Vladu koja vrlo ozbiljno shvaća suradnju s Haaškim sudom, a ne možemo ignorirati da nas obvezuje i uspostava novog stalnog suda za ratne zločine. Takvi zahtjevi ne ostavljaju Hrvatskoj veliki manevarski prostor jer je to isto lice i naličje rastućeg sustava uspostave međunarodnog prava koje želi kazniti ratni zločin. Hrvatska se ne može obvezati da će izručivati svoje državljane Haaškom sudu i Međunarodnom kaznenom sudu, a da to neće činiti s ostalim građanima bez obzira bili oni Amerikanci, Islanđani ili Bugari«.
Vladu i institucije vlasti čeka usklađivanje stavova. No, sudeći prema Piculinim i Mesićevim izjavama Hrvatska neće pružiti potporu američkim naporima da se njihovi građani izuzmu od nadležnosti ICC-ja.
SAD je pokrenuo kampanju pokušavajući nagovoriti zemlje jugoistočne Europe da prihvate taj sporazum. Među ostalim, SAD je ponudio sporazum i Jugoslaviji, koja se, kako se saznaje, »ugodno iznenadila tom ponudom nadajući se da će potpisivanjem takvog sporazuma izbjeći odgovornost pred Haaškim sudom«.
Prije nego što se saznalo da je sličan prijedlog upućen i Hrvatskoj, u Zagreb je u službeni posjet došao američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Richard Prosper. Ustvrdio je da će SAD pomoći hrvatskom pravosuđu kako bi ono bilo sposobno samo procesuirati slučajeve ratnih zločina, a neke čak prebaciti iz Haaga u Hrvatsku.
Haaško tužiteljstvo odmah je reagiralo na takve najave ustvrdivši da ne namjerava prepustiti hrvatskom pravosuđu nijedan proces koji priprema.
Bruno Lopandić