Iako je većini država američka ponuda neprihvatljiva, jer potkopava temelje međunarodnog suda o sankcioniranju ratnih zločinaca, balkanske zemlje našle su se u neugodnu položaju izbora između SAD-a i Europske unije, koja se protivi sklapanju sporazuma sa SAD-om. Balkanske zemlje boje se prije svega kazne SAD-a, iako je američki državni tajnik Colin Powell izjavio kako neće biti kažnjavanja zemlja koje odbiju potpisati sporazum.

U posebno nezavidnoj situaciju su SRJ i BiH koje tek trebaju pristupiti Partnerstvu za mir što je prvi korak približavanja NATO savezu. SAD su posebno zaintersirane da sklope sporazum s te dvije države jer su na njihovu teritoriju tisuće američkih vojnika. Iako SRJ nema nadležnost nad Kosovom, potpisivanje sporazuma s Beogradom formalno bi pokrivalo i Kosovo, koje ne može potpisivati međudržavne ugovore. Službeno Sarajevo još nije iznijelo svoj stav, predstavnici vlasti oprezni su u izjavama jer BiH ovisi o američkoj vojnoj pomoći. Iz Beograda se samo jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica javno izjasnio protiv sklapanja sporazuma sa SAD-om. Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović oprezno je izjavio kako se ponuda razmatra.

Više zapadnoeuropskih zemalja već je odbilo američku ponudu, ali one imaju veću slobodu izbora. Uz Izrael jedina država koja je potpisala sporazum sa SAD-om je Rumunjska, što je u Europi primljeno sa žaljenjem, koje se nada pozivu u NATO u studenome. Sklapanjem sporazuma sa SAD-om balkanske zemlje mogu narušiti odnose s Europskom unijom čije su članice bezrezvno podržale i ratificirale statut ICC-a. Stoga je većina država na Balkanu odlučila pričekati dogovor SAD-a i EU, koja bi u rujnu trebalo donijeti i svoj služebni stav, kako se ne bi nikomu zamjerili i otežali put euroatlantskim institucijama.