Nakon što je ministar financija Mato Crkvenac demantirao glasine o problemima u državnoj blagajni i mogućem rebalansu, njegov idilični prikaz financijske situacije narušili su podaci podastrijeti Vladi o punjenju proračuna naplatom starih poreza, carina i doprinosa. Po toj osnovi proračun je ove godine računao na ukupno 2,5 milijarde kuna, no najnovije procjene u Ministarstvu financija, s kojima je ovih dana upoznata Vlada, govore da je realno očekivati tek 1,14 milijardi kuna.

Naime, ukupan dug 56 tisuća dužnika procijenjen je na 6 milijardi kuna, no do sada je utvrđen dug za tek 7,7 tisuća dužnika i on iznosi 1,164 milijarde kuna. Kod preostalih 46 tisuća dužnika koji će do konca godine doći na red za nagodbu ostaje još 4,8 milijardi kuna duga. S obzirom na dosadašnja iskustva da se najveći dio dužnika nagodio državi vratiti dug jednokratno ili reprogramom, u Ministarstvu su izračunali da će se od dosad utvrđenih zahtjeva u proračun sliti 216 milijuna kuna, a od preostalih 4,8 milijardi kuna duga još 924 milijarde kuna, dakle ukupno 1,14 milijardi kuna.

U materijalu upućenom Vladi navodi se i da bi "objektivno trebalo očekivati manje iznose s obzirom na to da je dio dužnika odustao od nagodbe, a dio dužnika s velikim iznosima teško će udovoljiti zakonskim uvjetima".

Ipak, država će od svojih dužnika izvući ponešto i drugim oblicima nagodbe, što proračun neće izravno osjetiti. Očekuje se da će u vlasništvo države na ime starih dugova doći oko 500 milijuna kuna vrijednih nekretnina, uglavnom stanova i poslovnih prostora. Za neke dužnike sav ili dio iznosa podmiriti će treće osobe. Tim putem će se, procjenjuju u Ministarstvu financija, "riješiti" oko 500 milijuna kuna dugova, a među ostalim i najveći pojedinačni dug RH Alana od 110 milijuna kuna. Za RH Alan vratit će ga Hrvatske ceste.

S obzirom nato da će dio dužnika dug vraćati obročno, za iduću godinu država računa na 400 milijuna kuna prihoda proračuna od starih poreza. U ovogodišnjem, pak, proračunu, tvrde iz Ministarstva financija, manjak zbog preambiciozno postavljenih 2,5 milijarde kuna prihoda od naplate dugova donekle bi trebali ublažiti prijeboji i ustupanje potraživanja te multilateralne kompenzacije, kojima će se anulirati i zaostali državni dugovi. U Ministarstvu će se tek izračunati koliki će njihov efekt biti na rashodovnoj strani proračuna, a kad to bude poznato, tražit će se način, možda i kroz uključenje banaka, da se više gotovine od starih dužnika slije u proračun.

Zanimljivo je i da su, unatoč činjenici da je država lani "podvukla crtu" pod stare dugove, članovi Vlade na zadnjoj sjednici iz izvješća Ministarstva financija saznali da u postupak nagodbe nisu uključene i 3,8 milijarde kuna utuženih potraživanja, 2,2 milijarde kuna potraživanja prijavljenih u stečajnim postupcima, 1,2 milijarde kuna potraživanja odobrenih reprogramom i 800 milijuna kuna potraživanja po odobrenim sanacijama. Ukupno, dakle, 8 milijardi kuna kojima treba dodati i još oko 2 milijarde kuna jamstava plaćenih iz proračuna, a koja nisu ni u jednome od navedenih oblika nagodbe. Također, na proračun utječu i nepodmirene obveze prema Ravnateljstvu za robne zalihe, Državnoj agenciji za sanaciju banaka, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, Ministarstvu poljoprivrede (?!) i javnim poduzećima kojima je Ministarstvo financija preporučilo da prema istim kriterijima iz Zakona o nagodbi započnu nagodbe sa svojim dužnicima.