SLOVENSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA ISKLJUČIO MOGUĆNOST NOVIH RAZGOVORA O GRANICI

LJUBLJANA – Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel jučer je kategorično isključio mogućnost novih razgovora o granici na moru s Hrvatskom, inzistirajući da je koncept razgraničenja u Piranskom zaljevu, što ga je nagovijestio lani parafirani sporazum Drnovšek-Račan koji je naišao na jaka protivljenja u Hrvatskoj, za Sloveniju »alfa i omega« svakog mogućeg rješenja i kamen temeljac budućih odnosa s Hrvatskom.

»Sporazum Račan-Drnovšek na minimalistički način kao kompromis odgovara objema državama. Za nas je koncept podjele Piranskog zaljeva središnjom crtom nemoguć jer bi se time kotač povijesti vratio deset godina unatrag. Crta sredine u Piranskom zaljevu za nas nikada nije bila aktualna niti je bila predmetom razgovora, oni su zapravo počeli tek kada se od nje odustalo«, izjavio je šef slovenske diplomacije na konferenciji za novinare posvećenoj pitanju odnosa s Hrvatskom i nedavnim incidentima u Piranskom zaljevu zbog prava ribarenja i policijske kontrole.

Rupel se, nakon duže odsutnosti zbog godišnjeg odmora, ponovno pojavio u svom diplomatskom stožeru, a često je posljednjih dana bio kritiziran zbog »diplomatske neaktivnosti« u vezi »hrvatskih provokacija na moru«. Rekao je kako je cijelo vrijeme bio upoznat s događajima, a nije javno reagirao ne želeći dramatizirati odnose s Hrvatskom koju Ljubljana želi za strateškog partnera po uzoru na savezništvo koje je među državama postojalo u 1990. i 1991.

»Zadnji su incidenti u spornom trokutu, koji je i ranije bio pod slovenskom policijskom kontrolom, proizvod neke nove hrvatske politike čiji je cilj najblaže rečeno dezavuirati sporazum Račan-Drnovšek i napore učinjene u zadnjih deset godina. Slovenija predlaže da se napusti politika igre na nulti rezultat, to jest politika u kojoj jedan izgubi ili dobije na račun drugoga. Ako se dogovaramo, onda moramo i jedni i drugi dobiti«, rekao je Rupel na dobro posjećenoj konferenciji za novinare, istaknuvši da Slovenija u načelu ne odbija arbitražu (ali cijele kopnene i morske granice) iako bi to bilo neracionalno, dugotrajno i skupo.

Prema njegovim riječima, slovenska strana može dokumentirano dokazati da su slovenski ribari i inače lovili u spornom dijelu Piranskog zaljeva i da je slovenska policija i prije osamostaljenja kontrolirala cijeli zaljev. Pritom je rekao da je u tom smislu zaključeno više sporazuma na razini unutarnjih poslova, pri čemu je spomenuo »pulski dogovor« ministara unutarnjih poslova »iz veljače 1991. godine«.

Rupel je pred slovenskim novinarima predstavio zemljovid morskog razgraničenja u Piranskom zaljevu s varijantama eksteritorijalnog koridora prema parafiranom sporazumu i s detaljima o policijskoj kontroli u Piranskom zaljevu sa stanjem stjecanja slovenske samostalnosti.

Ivan BOTTERI, Hina