Novi list: 23. 08. 2002.
VLADA ODLUČILA SANIRATI BRODOGRADILIŠTA, DAJUĆI IM TAKO POSLJEDNJU ŠANSU ZA OPORAVAK
»3. maju« i »Brodosplitu« u sljedećoj godini prijeti stečaj
Naloženo spajanje »3. maja« s »Kraljevicom«. Gubici u »Uljaniku« iznose samo pet posto, a u Rijeci i Splitu čak 35 do 40 posto po izgrađenom brodu, rekao je Slavko Linić, koji »sumnja u spas riječkog i splitskog brodogradilišta, jer njihovim upravama danas više ne vjeruje«
ZAGREB – Vlada je jučer odlučila preuzeti vraćanje kredita hrvatskih brodogradilišta i pokriti njihove goleme gubitke iz proteklih godina u ukupnom iznosu od čak 2,8 milijarde kuna. Taj novac iz državnog proračuna neće se isplatiti jednokratno, već sljedećih godina, jer krediti
koje su podigla brodogradišta postupno stižu na naplatu do 2008. godine. Vlada se odlučila na takav potez zato što bi zatvaranje spornih brodogradilišta državu stajalo triput više od njihove sanacije, objasnio je ministar financija Mato Crkvenac.No, Vlada je istodobno dala posljednju šansu brodogradilištima s gubicima da se do Nove godine restrukturiraju za izlazak iz gubitaka, pri čemu bi se 3. maj trebao spojiti s Kraljevicom, a Brodosplit s Brodotrogirom. Ako im restrukturiranje ne uspije, 3. maj i Brodosplit nemaju šanse za preživljavanje, rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić, a potvrdili su to potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministri Mato Crkvenac i Radimir Čačić te ostali članovi Vlade.
Pulski Uljanik trebao bi se do sljedeće godine pripremiti za privatizaciju, najavio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Istodobno, uprave brodogradilišta 3. maj i Brodosplit do kraja studenoga moraju napraviti »programe i terminski plan restrukturiranja i racionalizacije poslovanja«. To podrazumijeva i smanjenje broja zaposlenih, a posebno »smanjenje troška režijskog osoblja za 20 do 30 posto«.
No, najvažnije je kadrovsko restrukturiranje u tim dvama brodogradilištima, dodao je Jurčić, s obzirom na to da je Vladina Koordinacija za gospodarstvo ocijenila da su gubici Brodosplita i 3. maja rezultat »i lošeg rada uprava«. Na rad uprava najkritičnijim se riječima osvrnuo Slavko Linić, podsjetivši da gubici po sagrađenom brodu u Uljaniku iznose samo pet posto, a da u Rijeci i Splitu oni iznose čak 35 do 40 posto po brodu – iako svi oni posluju u istoj državi.
– Sumnjam da ćemo uspjeti spasiti riječko i splitsko brodogradilište. Njihovim upravama ja danas više ne vjerujem, jer je prošlo 12 godina otkako su nastupili tržišni uvjeti, a te uprave još ne shvaćaju što znači preuzeti odgovornost na tržištu, obrazložio je Linić svoju tvrdnju. No, prema njemu, nije problem samo u upravama, nego i poslovođama, jer se pojedincima dopušta čak i spavanje na brodovima. Osim toga, u cijeni broda veći su troškovi režijskog osoblja nego proizvodnih radnika.
Neprihvatljivo je, prema Liniću, da pojedinci odgovorni za kašnjenja u isporuci brodova redovito dobivaju plaće, i to natprosječne u Hrvatskoj, a da se novac za to putem poreza oduzima drugima, pa i onim tekstilnim radnicama koje dobivaju samo 1.400 kuna mjesečno. »Te tekstilne radnice za 1.400 kuna ne mogu podići glavu od posla, a neki drugi mogu dobiti natprosječnu plaću i za spavanje, i to za prekovremeno spavanje«, slikovit je bio Linić.
– Osobno sam jako razočaran time što su proteklih godina odgojene uprave koje su navikle imati mercedese, sekretarice i mobitele, ali nismo uspjeli pronaći uprave koje će biti u stanju odgovorno voditi brodogradilišta, ustvrdio je Linić. Pritom je naveo primjer HŽ-a, koje su složeniji sustav od brodogradilišta, ali tamo je uprava uspjela pomaknuti stvari na bolje. Linić je zaključio kako je neodrživa situacija u kojoj neodgovorne uprave brodogradilišta mogu raditi što hoće, a odgovornost za to prebacivati na Vladu. Premijer Račan dodao je kako svoja leđa pod teret gubitaka brodogradilišta ne podmeće samo Vlada, nego i svi hrvatski radnici i ostali porezni obveznici, pa je red da leđa podmetnu i uprave brodogradilišta.
Branko PODGORNIK